Zašto je Iran mnogo teži protivnik nego što mnogi misle

Sukob na Bliskom istoku ponovo je otvorio pitanje koliko je Iran zapravo snažan protivnik. Iako se često prikazuje kao država koju bi zapadne sile mogle relativno brzo poraziti, realnost je mnogo složenija.

Iran je vojno, geografski i politički mnogo teži protivnik nego što se često pretpostavlja, što objašnjava zašto su ciljevi poput uništenja nuklearnog programa ili smjene režima izuzetno teško ostvarivi.

Ograničeni ciljevi napada

Prema procjenama analitičara, vojni udari na Iran vjerovatno imaju ograničen cilj – da se oslabi režim i smanji njegov utjecaj u regionu.

Sjedinjene Američke Države i Izrael javno su naveli dva glavna cilja:

• uništenje iranskog nuklearnog programa

• smjena režima u Teheranu

Međutim, oba cilja teško je ostvariti bez kopnene invazije, za koju trenutno nema političke ni vojne spremnosti.

Geografija Irana je velika prepreka

Iran je ogromna i uglavnom planinska zemlja, puna prirodnih prepreka i vojnih utvrđenja.

Za poređenje, zapad Irana geografski je bliži Dubrovniku nego istočnom dijelu te zemlje. Takav teren čini svaku kopnenu operaciju izuzetno složenom.

Analitičari često upozoravaju da bi eventualna invazija mogla podsjećati na rat u Afganistanu, ali protiv mnogo organizovanije države.

Nejasan status nuklearnog programa

Jedan od glavnih razloga sukoba jeste iranski nuklearni program.

Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran ima sposobnost obogaćivanja urana do 60 posto, što znači da je vrlo blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje.

Ipak, nije jasno u kojoj mjeri su prethodni napadi zaista oslabili taj program.

Složena politička struktura

Čak i u slučaju eliminacije visokih vojnih ili vjerskih lidera, struktura vlasti u Iranu je duboka i složena.

Iran nije klasična nacionalna država u evropskom smislu, već ono što pojedini analitičari nazivaju “državom-civilizacijom”, u kojoj se politički i kulturni identitet razvijao kroz hiljade godina.

Zbog toga je promjena režima izuzetno teška bez ozbiljne unutrašnje pobune.

Etničke tenzije postoje, ali nisu presudne

Iran ima brojne etničke manjine, među kojima su:

• Kurdi

• Azeri

• Arapi

• Baloči

Iako među nekim grupama postoji nezadovoljstvo, ono za sada nije dovoljno snažno da pokrene masovni ustanak protiv vlasti.

Kurdi se najčešće spominju kao potencijalni saveznici Zapada u destabilizaciji zapadnog dijela Irana.

Veliki arsenal oružja

Iran raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, uključujući:

• oko 3.000 balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa

• više od 10.000 Shahed dronova

• do 1.000 krstarećih raketa

Ukoliko skladišta nisu ozbiljno oštećena, Iran bi mogao nastaviti napade na ciljeve u regionu još sedmicama.

Mogući razvoj sukoba

Analitičari procjenjuju da bi intenzivni sukobi mogli trajati do dva mjeseca, nakon čega bi rat mogao preći u dugotrajan period sporadičnih udara i političkog pritiska.

U takvom scenariju:

• SAD i Izrael mogli bi proglasiti uspjeh jer su oslabili Iran

• vlasti u Teheranu mogle bi tvrditi da su preživjele napad nadmoćnijeg protivnika

Upravo ta ravnoteža pokazuje zašto Iran, uprkos velikim pritiscima, ostaje mnogo teži protivnik nego što se često misli.

Čitajte i:

Đajić: Okružni sud poništio moju smjenu sa čela UKC RS

Cijene goriva u BiH ponovo rastu: Litar bi mogao dostići 3 KM

Strava u Ljubljani: Policajci ubili muškarca koji je nožem prijetio prolaznicima