Tramp zaprijetio: Podržite plan za Grenland ili plaćajte carine
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo je zaoštrio retoriku oko Grenlanda, zaprijetivši ekonomskim sankcijama zemljama koje ne budu podržale njegov plan da SAD preuzmu kontrolu nad tim arktičkim teritorijem.
– Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti – izjavio je Tramp tokom okruglog stola o zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima, održanog u Bijeloj kući.
„Apsolutno moramo preuzeti Grenland“
Tramp je ponovio da Sjedinjene Američke Države „apsolutno moraju preuzeti Grenland“, čime je dodatno povećao pritisak na Dansku, u čijem se sastavu ostrvo nalazi kao autonomna teritorija. Njegove izjave uslijedile su nakon sastanka održanog u srijedu, 14. januara, u Bijeloj kući, na kojem su učestvovali danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Mocfeldt, zajedno s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom i potpredsjednikom SAD-a Džej Di Vensom.
Američka strana tom prilikom ponovo je naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojno prisustvo SAD-a na Arktiku te širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom. Danska i Grenland, međutim, ostaju pri stavu da suverenitet nad ostrvom nije predmet pregovora.
Vrhovni sud i pitanje zakonitosti carina
Istog dana američki Vrhovni sud najavio je da će uskoro donijeti odluku o zakonitosti Trampovih carina. Ključno pitanje je da li predsjednik SAD-a ima ovlaštenje da samostalno uvodi carine ili je za takve odluke potrebna saglasnost Kongresa.
Iako je sastanak u Bijeloj kući formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, Tramp je, kao i u ranijim nastupima, iskoristio priliku da govori o drugim političkim temama, među kojima Grenland zauzima centralno mjesto.
Trampova dugogodišnja opsesija Grenlandom
Interes za Grenland Tramp je prvi put javno iskazao još tokom ranijeg mandata, kada je govorio o mogućnosti da SAD kupe taj teritorij. Danska je tada tu ideju odlučno odbacila, naglašavajući da Grenland nije na prodaju. Grenland ima vlastitu vladu i parlament, a i danski i grenlandski zvaničnici više puta su isticali da o budućnosti ostrva mogu odlučivati isključivo njegovi stanovnici.
Posljednjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedile su vojnike na Grenlandu radi jačanja prisustva u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno pojačala svoje vojne kapacitete. Evropske vlade tvrde da se radi o odbrambenim mjerama u okviru savezničkih obaveza i naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Tramp je, istovremeno, poručio da ne isključuje mogućnost izlaska Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je izazvalo dodatnu zabrinutost među američkim saveznicima u Evropi.
