Premijer Andrej Plenković boravi u Sloveniji, gdje sudjeluje na 21. Strateškom forumu na Bledu. Uz hrvatskog premijera, na forumu sudjeluju i brojni europski politički dužnosnici.
Susret na Bledu otvorio je niz tema važnih za Hrvatsku i Europsku uniju, od sigurnosti i energetike do odnosa među europskim državama i aktualnih međunarodnih pitanja.
Plenković se tijekom boravka osvrnuo na više aktualnih tema, a među njima se našlo i pitanje koje posljednjih dana privlači veliku pozornost u Hrvatskoj.
Plenković otkrio što će biti s prosvjedom
Hrvatski premijer govorio je o nadolazećem prosvjedu za Liku, koji je najavljen za 5. rujna u Zagrebu.
Na pitanje je li osobno trebao otići u Gospić, Plenković je podsjetio na svoje ranije dolaske u taj grad te istaknuo da smatra kako je situacija posljednjih dana krenula u boljem smjeru.
NAPADI DOLAZE I IZ HRVATSKE: Na Thompsona stižu neviđeni udari iz redova hrvatske stranke, povezuju ga s nečim što nitko nije mogao zamisliti
2
JE LI MOGUĆE OVO: Ovaj potez Vučković razbjesnio je građane Hrvatske kao nikada dosad
3
DETALJI KOJI POTRESAJU: Upravo cure novi detalji o Petryju, ovo je gore nego što smo mislili
“Imamo još vremena otići. Osobno sam išao u Gospić jako puno puta. U boljoj smo poziciji prije nekoliko dana”, kazao je Plenković i dodao da je Odbor održan u Gospiću na inicijativu oporbe “miniran od same oporbe”.
Premijer je pritom jasno rekao da neće biti na samom prosvjedu.
Rekao je da neće otići na prosvjed za Liku jer će tada biti u Italiji.
Na pitanje doživljava li prosvjed kao poruku Vladi, Plenković je odgovorio da problem postoji.
“Na mjestu za koja su Županijska tijela dala suglasnost da bude odlagan otpad – dovezen je otpad koji tamo nije trebao biti. Protiv onih koji su to učinili pokrenut je kazneni postupak. Vodit će se ozbiljan kazneni postupak. HZJZ radi mjerenja ispravnosti vode za piće iz javne opskrbe u Gospiću i cijeloj županiji. Ona je ispravna za piće. Nema nikakve stvarne ugroze”, rekao je Plenković pa nastavio:
“Ministarstvo je u procesu da izmjeni zakon kako bi se pooštrila glava kaznenih djela za kaznena djela protiv okoliša i prirode. Ministarstvo je provelo tri poziva, javile su se firme i za otpad u vrećama i rasuti otpad i za oblaganje odlagališta na PPK Velebit. Ide i pregovarački proces za zakopani otpad”.
Plenković je poručio da najavljeni prosvjed “nije prvi koji je Vlada imala” te dodao da se “Vlada bavi rješavanjem problema, ne prosvjedovanjem.
Govorio i o odnosima s Mađarskom
Boravak na Bledu Plenković je iskoristio i za razgovore o europskim pitanjima.
“Zadovoljstvo je biti na forumu zajedno s kolegama i domaćinima. Zanimljiv panel o promišljanjima zemalja srednje Europe i izazovima za demokraciju, energetiku… Pregršt je tema i puno odgovornosti. Drago mi je da sam jutros bio na bleskoj školi upravljanja”, kazao je Plenković.
Osvrnuo se i na funkcioniranje Europske unije te pitanja učinkovitosti i sigurnosti.
“To je stalna tema. Jesmo li dovoljno učinkoviti, brzi… Jesmo li dovoljno asertivni. Ono što je važno da postoje koraci koji su u dobrom smjeru – jačanje obrane, konkurentnosti, energetskih sigurnosti, smanjivanja ovisnosti uvoza posebnih goriva…”, kazao je Plenković i dodao da je panel bio dosta korektan i realističan.
Kazao je da s mađarskim premijerom Peterom Magyarom nije imao bileteralu.
“Dogovor je da se nađu naši ministri.”
Dodao je da mu se čini kako postoji volja da odnosi s Mađarskom budu bolji nakon promjene vlasti.
Plenković se osvrnuo i na Srbiju
Jedna od tema o kojoj je premijer govorio tijekom boravka u Sloveniji bila je i Srbija.
Povod je bilo pitanje povezano sa sprovodom Ratka Mladića i mogućnošću da bude održan uz najviše državne i vojne počasti.
Plenković je rekao da je shvatio da nije riječ o konačnoj odluci, no osudio je tu ideju.
Sprovodom ratnog zločinca Ratka Mladića uz najviše državne i vojne počasti Srbija bi sama sebi zatvorila vrata Europske unije, ocijenio je Plenković.
Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić najavio je da će Mladić biti pokopan uz najviše državne počasti.
Plenković je naglasio da je riječ o osobi koju smatra odgovornom za najteže zločine.
“To je kao da sami sebi zatvaraju vrata” Europske unije, rekao je premijer, dodajući da je o toj temi razgovarao i s “nekim akterima” na skupu u slovenskom gradiću.
Nova poruka o Rusiji i Ukrajini
Plenković je sudjelovao na prvom panelu pod nazivom “Kako konvergirajuća gospodarstva stvaraju globalne prvake” te istaknuo kako Rusija ne pokazuje znakove zaustavljanja rata u Ukrajini, već je sve odlučnija u toj agresiji.
“Nažalost, uz svu svoju dobru volju, znanje o Ukrajini i česte kontakte s ukrajinskim vodstvom, trenutačno ne vidim da će Rusija zaustaviti svoju agresivnu politiku”, rekao je premijer na Bledu.
“Upravo suprotno, Rusija djeluje sve asertivnijom u tome da nastavi svoju četiri i pol godine dugu agresiju”, ustvrdio je Plenković na panelu ‘Kako konvergirajuća gospodarstva stvaraju globalne prvake’.
Premijer je na raspravi održanoj na Bledskoj školi menadžmenta (IEDC) rekao da se raspoloženje prema proširenju EU-a u tom savezu promijenilo te da je Ukrajina jedna od onih koja kuca na vrata saveza.
Kijev je ubrzao reformsku agendu, no unutar Vijeća EU-a i dalje postoji suzdržanost oko brzine tog procesa, kao i oko ideje da Ukrajina postane punopravna članica saveza, nastavio je Plenković.
Naglasio je da unutar EU-a prevladava ideja da Ukrajina umjesto toga dobije poseban status u savezu.
NATO je povećao proračun zbog Rusije, a ne zbog Donalda Trumpa. Dio europskih zemalja smatra da bi punopravno članstvo Ukrajine, zemlje s 40 milijuna stanovnika koja bi svojim ulaskom postala teritorijalno najveća članica EU-a, predstavljalo prevelik ‘zalogaj’ za europski proračun, poljoprivredne politike i mehanizme odlučivanja.
Dio država smatra i da Kijev još mora učiniti mnogo po pitanjima poput borbe protiv korupcije, utjecaja oligarha, transparentnosti i reforme pravosuđa. Stoga se razmatra djelomično članstvo Ukrajine u EU-u s prijelaznim periodima za područja poput Zajedničke poljoprivredne politike.
Plenković se na panelu na Bledu osvrnuo i na odluku NATO članica da izdvajaju pet posto BDP-a na obranu – 3,5 posto izravno za vojne izdatke, te 1,5 posto za infrastrukturu dvostruke namjene poput prometnih koridora.
Ta je odluka donesena “više zbog Putinove agresije nad Ukrajinom nego zbog pritiska iz SAD-a”, rekao je Plenković, naglašavajući da se u Europi dosad pitanje sigurnosti uzimalo zdravo za gotovo, no da je sada stav kod svih europskih čelnika da se to mora mijenjati te snažnije ulagati u obrambene sposobnosti.
Još nekoliko važnih tema
Tijekom obraćanja Plenković se osvrnuo i na cijene goriva, rekavši da će ih “Vlada regulirati dokle bude potrebno”.
Dodao je i da će Hrvatska poslati pomoć Nepalu od pola milijuna eura.
Boravak hrvatskog premijera na Bledu tako je otvorio niz tema, od domaćih pitanja i najavljenog prosvjeda za Liku do odnosa Hrvatske i Srbije te europske sigurnosti i rata u Ukrajini.
