Kako se približavaju sljedeći parlamentarni izbori, sve se više govori o potezima kojima bi Vlada Andreja Plenkovića mogla pokušati zadržati potporu različitih skupina birača. Među njima posebno mjesto imaju umirovljenici, kojih je više od milijun, a njihova bi primanja u idućim godinama mogla biti jedna od važnijih političkih tema.
Istodobno, Vlada najavljuje strožu kontrolu javne potrošnje i mjere usmjerene na usporavanje inflacije. To otvara pitanje kako će se takva politika odraziti na građane, osobito na one kojima su mirovine glavni ili jedini izvor prihoda.
Nova faza Vladine politike
Od početka 2027. najavljeno je zamrzavanje plaća u državnom i javnom sektoru, što bi trebalo biti dio šireg pristupa smanjenju proračunske potrošnje i održavanju javnih financija pod kontrolom.
Takve mjere mogle bi istodobno otvoriti prostor za nezadovoljstvo sindikata, ali i smanjiti pritiske na državni proračun. Vlada će pritom morati pronaći ravnotežu između kontrole potrošnje, gospodarskog rasta i zaštite životnog standarda građana.
U takvim okolnostima posebna pozornost može se očekivati prema skupinama koje imaju veliku biračku težinu.
HRVATI U STRAHU: Tenzije su sve veće, a sada je uslijedio žestok napad na Hrvate koji je prešao sve granice
2
VELIKA DRAMA PRED NAMA: Danas u Gospiću očekuje nas okršaj ove dvojice, evo što je najavljeno
3
OGLASILA SE POLICIJA: Upravo su objavljene nove informacije o osumnjičenima, otkriven nezamisliv detalj
Što se sprema umirovljenicima?
Jedna od važnijih najava odnosi se upravo na umirovljenike. Od početka 2027. trebalo bi doći do ukidanja poreza na dohodak od mirovina, čime bi se dijelu korisnika povećala neto primanja.
Uz to, najavljene su i promjene koje bi trebale dodatno utjecati na ukupna primanja, uključujući povećanje mirovina za određene skupine te trajni godišnji dodatak, odnosno takozvanu 13. mirovinu.
Vlada je postavila i cilj prema kojem bi prosječna mirovina do 2028. trebala dosegnuti najmanje 800 eura.
Koliko će taj cilj značiti pojedinim građanima, međutim, ovisit će o njihovim stvarnim primanjima. Prosječna mirovina obuhvaća različite skupine, pa dio umirovljenika i dalje prima znatno manje od prosjeka.
Velika razlika među umirovljenicima
Mirovine se redovito usklađuju dva puta godišnje, ovisno o kretanju plaća i inflacije. Uz takva usklađivanja, dodatne Vladine mjere trebale bi postupno povećavati ukupna primanja.
Ipak, rast prosjeka ne znači automatski da će svi umirovljenici osjetiti jednako povećanje. Posebno je važan položaj onih s najnižim mirovinama i kraćim radnim stažem.
Upravo zato dio predstavnika umirovljenika upozorava da se uspjeh mirovinske politike ne bi trebao mjeriti samo prosječnim iznosom.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika smatra da bi prosječna mirovina do 2028. mogla dosegnuti ili premašiti 800 eura, ali upozorava na problem kupovne moći.
“U ovom trenutku 700.000 od 1,2 milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od 600 eura. Ti ljudi nemaju vremena ni o čemu misliti nego kako preživjeti. Žalosno je, ali istinito da će takvi ljudi prihvatiti povećanje kao nekakav potez Vlade, umjesto da shvate kako mirovine od 1999. uopće ne prate rast plaća i cijene. Prosječna plaća u Hrvatskoj od 1999. rasla je 30,46 posto više nego prosječna mirovina. S obzirom na povećanje cijena, umirovljenici neće imati ništa veće mirovine, baš kao što su ukidanje poreza na mirovinu najglasnije podržali oni s mirovinama do 600 eura, koji taj porez nisu ni plaćali. To je farsa Vlade. Taj porez bio je prihod lokalne samouprave, koja će jednostavno povećati ljudima račune za komunalne usluge, tako da od toga nema ništa”, tvrdi Špika.
Drugačiji pogled na najavljene promjene
Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koja surađuje s HDZ-om, na najavljene mjere gleda pozitivnije.
“Mi imamo čvrst dogovor s premijerom i ministrom da će mirovina do 2028. biti u prosjeku 800 eura i od toga nećemo odstupiti. Vjerujem da će taj iznos biti i veći. Je li to umirovljenicima dovoljno, pitanje je o kojem se uvijek da diskutirati. Cijene su drastično porasle. To svi osjetimo i vidimo. Energetska kriza hara cijelim svijetom i ne nazire joj se kraj. Energetika izravno pogađa svaku industriju i uzrokuje rast cijena”, rekao je Gabričević.
Prema njegovim riječima, ukidanje poreza na mirovine trebalo bi također donijeti konkretan financijski učinak velikom broju umirovljenika.
Hoće li 800 eura biti dovoljno?
Upravo će odnos između rasta mirovina i troškova života biti jedan od ključnih elemenata.
Ako primanja rastu brže od cijena, umirovljenici će stvarno osjetiti poboljšanje životnog standarda. Ako se dogodi suprotno, veća nominalna mirovina neće nužno značiti i veću kupovnu moć.
Troškovi hrane, stanovanja, energije i lijekova pritom imaju posebno važnu ulogu jer upravo oni čine velik dio mjesečnih izdataka brojnih umirovljenika.
Vlada bi eventualno ostvarenje cilja od 800 eura prosječne mirovine mogla isticati kao jedan od rezultata svojeg mandata. No za građane će važnije biti koliko će nakon svih troškova stvarno moći potrošiti.
Ako Andrej Plenković bude tražio četvrti mandat, pitanje životnog standarda umirovljenika moglo bi zato imati značajnu političku težinu. Najavljene promjene neće se promatrati samo kroz iznos koji piše na isplatnoj listi, nego i kroz ono što se tim novcem može kupiti.
