Dok hrvatske plaće i dalje zaostaju za europskim prosjekom, cijene hrane nastavljaju rasti te su prema najnovijim podacima Eurostata više od prosjeka Europske unije. Podaci pokazuju da građani Hrvatske za hranu izdvajaju više nego stanovnici nekih razvijenijih europskih država, uključujući Njemačku i Belgiju, a po razini cijena sve smo bliže i zemljama poput Švedske.
Za mnoge građane svaki odlazak u trgovinu postao je ozbiljan izazov za kućni budžet.
“Prije, kad si uzeo 200 kuna i došao u dućan, jedva si van izašao s dvije-tri torbe, a sad sa 100 eura – ništa! Skoro ništa! Nešto malo, kad je to sve 10 eura, 20 eura, 15 eura… i evo ti 100 eura, kao da ih nije nikada ni bilo”, kaže Mira iz Kašina.
Hrana je u nekim bogatijim državama jeftinija nego u Hrvatskoj
Da su pojedini proizvodi u Belgiji povoljniji nego u Hrvatskoj potvrđuje i Lorena Ćurković, stručnjakinja za digitalni marketing koja se prije nekoliko mjeseci iz Zagreba preselila u Gent.
“Možeš pronaći kruh za manje od eura, nekih 80 centi. Što se tiče jaja, možete ih kupiti za 2,39 eura, i to 12 komada”, kaže Lorena Ćurković, stručnjakinja za digitalni marketing.
(VIDEO) DABRO PONOVNO U SREDIŠTU POZORNOSTI: Nakon kazne objavio novu snimku, pogledajte što je radio
2
Drama oko Thompsonovog koncerta: Nakon pritužbi stigao odgovor koji je podigao javnost
3
Nevjerojatni detalji uzburkali javnost: Sumnja se da je Pavlek izvlačio novac više od dva desetljeća, evo od kada
Prema podacima Eurostata, manje za hranu od građana Hrvatske izdvajaju stanovnici Belgije, Njemačke i Grčke, iako su i u nekim od tih država cijene iznad europskog prosjeka.
S druge strane, skuplju hranu od hrvatske plaćaju građani Francuske, Finske, Austrije i Švicarske.
Stručnjaci upozoravaju na problem tržišta i uvoza
Savjetnik potrošačke platforme “Halo, inspektore” Josip Kelemen smatra da je Hrvatska postala previše ovisna o uvozu i velikim trgovačkim lancima.
“Jednostavno smo postali uvoznici, ovisimo o trgovačkim lancima, a u konačnici, mi smo ovisnici o supermarketima koji drže 87 posto tržišta. To samo govori koliko smo kao potrošači ugroženi jer, unatoč Vladinim mjerama i ograničenim cijenama, mi i dalje plaćamo najviše cijene u Europskoj uniji”, objašnjava Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme “Halo, inspektore”.
Bez obzira na to gdje nastaju dodatni troškovi u lancu opskrbe, oni se na kraju uglavnom prebacuju na krajnje kupce.
“Europska komisija je u svojim komentarima i primjedbama na ostvarenje hrvatske ekonomske politike upozorila da se mora posvetiti dodatna pozornost odnosu sa supermarketima. To se svodi na pitanje transfernih cijena – odnosno koristi li netko monopolsku situaciju”, kaže ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
U nekim kategorijama Hrvatska je ispod prosjeka EU
Iako su cijene hrane među najvećim problemima za građane, Eurostatovi podaci pokazuju da je Hrvatska po pojedinim kategorijama i dalje ispod prosjeka Europske unije.
To se odnosi na obrazovanje, zdravstvo i stanovanje, a ispod europskog prosjeka ostaju i cijene u ugostiteljstvu.
“Mi smo, izgleda, pojeftinili, sva ova upozoravanja Vlade su pogrešna. Trebamo dignuti cijene”, kroz smijeh kaže Marin Medak iz Ceha ugostitelja.
Ipak, upozorava da ugostitelji osjećaju pad potražnje, posebno restorani, te da bi se taj trend mogao nastaviti ako troškovi nastave rasti.
“Imate stalno rast cijena, primjerice svinjetine i junetine, raste pa pada. Sada je trenutno junetina skočila, dok su neke ostale namirnice možda i pale. Tu se stalno igraju cijene po tom pitanju”, kaže Medak.
Vedriš smatra da se pitanja formiranja cijena ne odnose samo na trgovine.
“Telekomunikacije – isto je pitanje. Tu nije monopol jer imate barem tri ozbiljne tvrtke koje to rade, ali pitanje je regulatorno, da vidite na koji način formiraju cijene”, kaže Vedriš.
Što kažu teleoperateri i regulator?
Teleoperateri u Hrvatskoj cijene formiraju samostalno, ali uz regulatorni okvir HAKOM-a, koji bi trebao štititi i tržišno natjecanje i interese korisnika.
“U Hrvatskoj su u odnosu na prosjek EU cijene internet usluga u nepokretnoj mreži uvijek niže, osim kada se prodaje samostalno. Međutim, u Hrvatskoj se u pravilu usluga pristupa internetu u nepokretnoj mreži koristi u paketima s telefonskom uslugom ili uslugom naplatne televizije”, stoji u priopćenju HAKOM-a.
Najnoviji podaci Eurostata tako pokazuju zanimljiv paradoks. Dok su cijene obrazovanja, zdravstva i stanovanja u Hrvatskoj niže od prosjeka Europske unije, cijene hrane premašuju europski prosjek te su više nego u nekim bogatijim državama poput Belgije, Njemačke i Grčke. Istodobno, hrvatske plaće i dalje zaostaju za prosjekom Europske unije, zbog čega građani sve češće upozoravaju na rastući pritisak na kućne budžete.
