STIGLI REZULTATI: JE LI PLENKOVIĆ U PRAVU? “U Hrvatskoj se bolje živi otkako sam premijer”, pogledajte što pokazuju podaci
Novo istraživanje pokazalo je koliko se smanjilo neto iseljavanje iz Hrvatske te koliko se građana vraća u domovinu u usporedbi s razdobljem najvećeg iseljavanja.
Premijer Andrej Plenković nedavno je govorio o gospodarskim pokazateljima i životnom standardu u Hrvatskoj te poručio kako se danas u zemlji živi bolje nego prije nekoliko godina. Govoreći o povratku hrvatskih građana iz inozemstva, istaknuo je da je Hrvatska 2016. godine bila na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, dok je danas na 78 posto.
Prema njegovim riječima, gospodarski rast, približavanje europskom standardu i bolji životni uvjeti među glavnim su razlozima zbog kojih se sve više Hrvata vraća u domovinu.
Na tu se temu sada nadovezuje novo istraživanje DataPulse Researcha, koje je analiziralo podatke Eurostata i donijelo zanimljive rezultate o odlascima i povratcima ljudi rođenih u Hrvatskoj.
Hrvatska još nije preokrenula trend, ali promjena je velika
Istraživanje pokazuje da Hrvatska i dalje ima negativan saldo ljudi rođenih u zemlji, što znači da ih je više otišlo nego što ih se vratilo. Međutim, razlika je danas znatno manja nego prije nekoliko godina.
Prema podacima za 2024. godinu, iz Hrvatske je otišlo 11.806 osoba rođenih u Hrvatskoj, dok ih se vratilo 8.377. To znači da je Hrvatska i dalje u minusu za 3.429 osoba.
(VIDEO) DABRO PONOVNO U SREDIŠTU POZORNOSTI: Nakon kazne objavio novu snimku, pogledajte što je radio
2
Drama oko Thompsonovog koncerta: Nakon pritužbi stigao odgovor koji je podigao javnost
3
Nevjerojatni detalji uzburkali javnost: Sumnja se da je Pavlek izvlačio novac više od dva desetljeća, evo od kada
Ipak, upravo je usporedba s ranijim godinama ono što privlači najveću pozornost.
“Neto iseljavanje među ljudima rođenima u Hrvatskoj palo je za oko 80 posto između 2019. i 2024., na 3429. Na svakih deset koji odu, otprilike sedam se sada vraća”, pojasnio je Nicolas Caramella iz DataPulse Researcha.
Posebno je zanimljiv podatak da je Hrvatska 2019. godine prema istoj metodologiji bilježila neto odljev od oko 17.000 ljudi rođenih u Hrvatskoj, dok je 2024. taj broj pao na 3.429.
To znači da je neto iseljavanje u pet godina smanjeno za približno 80 posto. Jednostavnije rečeno, Hrvatska i dalje bilježi odlazak dijela stanovništva, ali je taj trend danas znatno slabiji nego prije nekoliko godina.
Što je dovelo do promjene?
Prema istraživačima, na smanjenje iseljavanja i rast povratka utjecalo je više čimbenika.
“Vjerojatni pokretači promjene su ekonomsko približavanje Hrvatske široj EU: rast plaća, rast postpandemijskog turističkog sektora i signal stabilnosti koji su poslali uvođenje eura i ulazak u Schengen 2023. Pristupanje EU 2013. u početku je ubrzalo odlaske, postupno smanjujući bazen ljudi koji žele otići, dok je povratna migracija rasla”, pojasnio je Caramella.
Takvi rezultati djelomično se podudaraju s Plenkovićevim tvrdnjama da se Hrvatska posljednjih godina približava razvijenijim članicama Europske unije te da sve veći broj građana razmatra povratak.
Zašto ljudi odlaze, a zašto se vraćaju?
Stručnjaci upozoravaju da odluke o odlasku i povratku ovise o više različitih razloga.
Margareta Gregurević iz Instituta za migracije navodi kako su na odlazak utjecali problemi sa zapošljavanjem, stanovanjem te stvarna ili percipirana situacija u državi i društvu.
“Nakon ulaska Hrvatske u EU ponovno su u fokusu bila tradicionalna odredišta poput Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije, gdje već postoje obiteljske i društvene mreže koje olakšavaju snalaženje. Novija istraživanja među povratnicima pokazuju da su među najvažnijim motivima povratka želja za životom u domovini, mirniji život, blizina obitelji i društvene mreže u Hrvatskoj te nostalgija i kulturna pripadnost, uz riješeno stambeno pitanje”, dodaje.
Prema istraživanju, mnogi povratnici kao razloge navode upravo obitelj, kvalitetu života, nekretnine, poznato okruženje i osjećaj pripadnosti, dok dio njih smatra da razlika u plaćama više nije dovoljno velika da bi opravdala život u inozemstvu.
Demografski izazovi i dalje ostaju
Unatoč pozitivnijim pokazateljima vezanim uz migracije, istraživači upozoravaju da Hrvatska i dalje ima ozbiljne demografske izazove.
“Broj umrlih i dalje je veći od broja rođenih za oko 19.000 godišnje, pa su demografski temelji zemlje i dalje pod pritiskom, unatoč tome što se neto iseljavanje rođenih u Hrvatskoj smanjuje”, rekao je Caramella.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska tijekom 2024. godine imala negativan prirodni prirast od 19.011 osoba, što znači da je umrlo znatno više ljudi nego što ih se rodilo.
Stručnjaci ističu da useljavanje posljednjih godina donekle ublažava pad broja stanovnika, no upozoravaju da se velik dio tih brojki odnosi na strane radnike s privremenim dozvolama boravka i rada, zbog čega je teško procijeniti koliko će ih dugoročno ostati u Hrvatskoj.
Što pokazuju rezultati i je li premijer u pravu?
Upravo je ovaj podatak važan u kontekstu nedavne izjave premijera Andreja Plenkovića da se u Hrvatskoj danas živi bolje nego prije te da se sve više Hrvata vraća iz država Europske unije.
Novo istraživanje pokazuje da Hrvatska još nije došla do točke u kojoj se više ljudi vraća nego što odlazi, ali istodobno potvrđuje da se razlika između odlazaka i povrataka značajno smanjuje.
Kada se usporede podaci iz 2019. i 2024. godine, vidljivo je da Hrvatska više nije u situaciji kakva je bila tijekom godina najvećeg iseljavanja. Saldo je i dalje negativan, ali je broj ljudi koji napuštaju zemlju znatno manji nego ranije, dok je povratak hrvatskih građana sve izraženiji.
Zbog toga se može zaključiti da novi podaci djelomično potvrđuju tvrdnje o pozitivnom trendu povratka Hrvata, ali istodobno pokazuju da demografski izazovi nisu nestali jer Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast i gubitak dijela stanovništva.
