Hrvatski sabor usvojio je izmjene i dopune Prekršajnog zakona sa 79 glasova za, dok su 53 zastupnika ostala suzdržana. Novi propisi donose niz promjena koje će utjecati na prekršajne postupke, način plaćanja kazni te daljnju digitalizaciju pravosuđa.
Najveća promjena odnosi se na ukidanje dosadašnje pogodnosti za osobe koje podnesu prigovor na prekršajni nalog, ali ga sud odbije. Prema novim pravilima, u takvoj će situaciji morati platiti puni iznos izrečene kazne, dok je ranije bilo moguće podmiriti dvije trećine kazne.
Iz Ministarstva pravosuđa ističu kako je cilj ove izmjene smanjiti broj prigovora koji se podnose isključivo radi produljenja postupka te ubrzati rad sudova. Prekršajni predmeti čine značajan udio neriješenih slučajeva, a najveći dio odnosi se na prometne prekršaje.
Povećavaju se pojedine novčane kazne
Izmjenama zakona povećani su i pojedini novčani iznosi. Najviša kazna koja se može izreći obveznim prekršajnim nalogom povećava se s 663 na 1.000 eura. I dalje će vrijediti mogućnost plaćanja dvije trećine kazne u roku od osam dana, ali samo ako protiv naloga nije podnesen prigovor.
Povećan je i najveći iznos koji policijski službenik ili drugi ovlašteni tužitelj može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. Dosadašnja granica od 265 eura raste na 380 eura, dok i dalje ostaje mogućnost plaćanja polovice iznosa kao konačnog podmirenja kazne.
Za lakše prekršaje povećava se i prag za izricanje pisanog ili usmenog upozorenja umjesto novčane kazne. Dosadašnja granica od 133 eura podiže se na 300 eura, čime se nadležnim tijelima ostavlja veći prostor za procjenu u pojedinim situacijama.
Stroža pravila za najteže prometne prekršaje
Nove odredbe nadovezuju se na ranije izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega će počinitelji najtežih prometnih prekršaja snositi strože posljedice.
To se odnosi na vožnju pod utjecajem alkohola s više od 1,5 promila, namjerni prolazak kroz crveno svjetlo te vožnju u suprotnom smjeru na autocesti.
Kazne koje su se dosad kretale između 675 i 1.350 eura povećavaju se na raspon od 2.000 do 2.700 eura.
Za vozače koji u razdoblju od tri godine ponovno počine teške prometne prekršaje predviđeno je oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. U slučaju trećeg takvog prekršaja propisano je oduzimanje vozačke dozvole na najmanje godinu dana, uz mogućnost privremenog oduzimanja motornog vozila.
Digitalizacija prekršajnih postupaka
Izmjene donose i obveznu e-Komunikaciju u prekršajnim postupcima za državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Građani će se u sustav moći uključiti dobrovoljno.
Od 1. srpnja 2027. godine glavne rasprave obvezno će se tonski snimati. Za opremanje dodatnih 212 sudnica u državnom je proračunu osigurano 2,1 milijun eura.
Na istoj sjednici Hrvatski sabor donio je i novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Time se postojeći zakonodavni okvir usklađuje s važećim europskim propisima kako bi se dodatno unaprijedila prekogranična pravosudna suradnja.
Za građane to u praksi znači da će pogodnost umanjenog plaćanja kazne i dalje biti dostupna onima koji kaznu prihvate i podmire u zakonskom roku bez podnošenja prigovora. S druge strane, osobe koje odluče osporavati prekršajni nalog, a sud njihov prigovor odbije, morat će platiti puni iznos izrečene kazne.
