U Hrvatskoj se ponovno otvara pitanje jednog poteza iz prošlosti koji danas dobiva potpuno novu težinu. Ono što je tada predstavljeno kao dio šire politike i administrativnog rasterećenja sada se promatra u potpuno drukčijem kontekstu.
U središtu je čovjek koji je godinama uz Andreja Plenkovića. Jedna odluka iz vremena kada je vodio važno ministarstvo danas ponovno privlači pozornost, a njezin se značaj danas promatra i u kontekstu događaja koji su uslijedili godinama kasnije.
Tko je Tomislav Ćorić?
Tomislav Ćorić u Vladu je ušao 2016. godine, nakon što je Andrej Plenković postao premijer. Od listopada 2016. do lipnja 2017. bio je ministar rada i mirovinskoga sustava, a potom je preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Na čelu tog ministarstva ostao je do srpnja 2020., kada je u drugoj Plenkovićevoj Vladi postao ministar gospodarstva i održivog razvoja. Tu je funkciju obnašao do travnja 2022. godine.
Nakon odlaska iz Vlade imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke, a na toj je funkciji proveo gotovo četiri godine.
GRAĐANI REKLI SVOJE: Postavljeno im pitanje što misle o Plenkoviću, ovakve odgovore nitko nije mogao zamisliti
2
JE LI OVO MOGUĆE: Ako se ove tvrdnje pokažu točnima, cijela Hrvatska bi se digla na noge
3
NOVI HOROR U HRVATSKOJ: Otkrivena je nova zastrašujuća količina otpada, iza svega stoji nešto što nitko nije mogao zamisliti
Plenković ga je 29. siječnja 2026. ponovno doveo u Vladu, kada je Ćorić postao potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Što se dogodilo 2019. godine?
U središtu priče nalazi se promjena sustava kontrole prekograničnog prometa otpada iz vremena kada je Ćorić bio ministar zaštite okoliša i energetike.
Ćorić nije ukinuo obavezu prijave uvoza otpada u cijelosti. Promjene su se odnosile na otpad koji ne podliježe notifikacijskom postupku, odnosno na tzv. Zelenu listu.
Prije izmjena hrvatski uvoznici i izvoznici takvog otpada morali su unaprijed dostavljati podatke inspekciji. Ta je obaveza 2019. ukinuta, dok je za takve pošiljke ostao obrazac iz Priloga VII. europske Uredbe o pošiljkama otpada, a kontrola je prepuštena nadležnim tijelima.
Važno je da je prijedlog zakona koji je to omogućio bio predložen još u rujnu 2018., dakle nije riječ o izmjeni koja se pojavila u posljednji trenutak.
Ušteda od 642.000 kuna
U obrazloženju prijedloga ukidanje prethodne prijave predstavljeno je kao administrativno rasterećenje gospodarskih subjekata. Mjera je bila uključena u projekt smanjenja administrativnog opterećenja, a navedena je ušteda od 642.072,64 kune.
Ćorić je osobno obrazlagao zakonske izmjene u Hrvatskom saboru tijekom prvog čitanja 17. listopada 2018. Zakon je donesen 25. siječnja 2019., s 80 glasova za, 38 protiv i osam suzdržanih, a stupio je na snagu 20 dana nakon objave.
U Hrvatsku 2019. uvezeno više od 638.000 tona otpada
U Hrvatsku je tijekom 2019. uvezeno 638.351 tona otpada. Od toga se 615.381 tona odnosila na otpad koji nije bio obuhvaćen obaveznim prijavljivanjem.
Ta je kategorija u odnosu na 2018. godinu porasla za 24 posto.
Upravo kod takvog prekograničnog prometa kasnije se otvorilo pitanje učinkovitosti nadzora, jer za pošiljke koje ne podliježu notifikacijskom postupku nije postojao isti kontinuirani nadzor kakav postoji kod postupka koji provodi Ministarstvo.
Ministarstvo upozorilo na moguće nedostatke
U izvješću Ministarstva navedeni su mogući nedostaci upravo kod prekograničnog prometa otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.
“Tijekom obrade podataka za ovo izvješće zabilježeno je više mogućih nedostataka. Svi uočeni mogući nedostaci odnose se na prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.
Kao razlog za takvu distribuciju nameće se činjenica da notifikacijski postupak provodi Ministarstvo te se svi podaci i dokumentacija kontroliraju od strane službene osobe i odobravaju se samo oni postupci koji su u potpunosti usklađeni sa zakonskom regulativom. Za prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku nije propisan takav kontinuirani nadzor te je stoga mogućnost nedostataka, odnosno pogreške, veća, osobito u prometu otpada unutar granica EU budući da ne postoji niti carinska kontrola, a također su broj sudionika kao i transportirane količine višestruko veći“.
Takvo upozorenje važno je zbog kasnijih problema s prekograničnim prometom otpada i pitanja kontrole pošiljaka.
HUP tražio smanjenje administrativnog opterećenja
U godišnjem izvješću Hrvatske udruge poslodavaca za 2018. navedeno je da su članovi HUP-a Vladi slali prijedloge za smanjenje administrativnog opterećenja u području gospodarenja otpadom te sudjelovali u savjetovanjima o Zakonu o gospodarenju otpadom.
To je bilo razdoblje u kojem se kroz izmjene propisa nastojalo smanjiti administrativno opterećenje gospodarskih subjekata.
Kako se priča povezuje s Gospićem?
Prema materijalu, sumnja se da je ilegalno gomilanje opasnog otpada u Gospiću počelo krajem 2021. godine.
Tvrtka Tipos Resurs, povezana sa Šincekima, kasnije je uvozila velike količine plastike i drugog otpada, a USKOK sumnja da se stvarni sastav dijela pošiljaka razlikovao od onoga što je bilo navedeno u dokumentaciji.
To samo po sebi ne znači da je promjena zakona iz 2019. uzrokovala kasnije nezakonitosti. Međutim, zbog svega što se poslije događalo ponovno se postavlja pitanje je li sustav kontrole prekograničnog prometa otpada bio dovoljno učinkovit.
Što Ćorić danas može reći o toj odluci?
Ćorić je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija. Na pitanja vezana uz proceduru iz 2019. može uputiti na Ministarstvo zaštite okoliša, koje danas vodi Marija Vučković.
Ipak, činjenica je da je upravo tijekom njegova mandata ministra zaštite okoliša i energetike ukinuta prethodna obaveza prijave pojedinačnih pošiljaka otpada za određenu kategoriju prekograničnog prometa.
Pitanje koje se danas nameće jest bi li Ćorić, kada bi ponovno odlučivao o istoj stvari, predložio iste zakonske izmjene i smatrao da je takvo administrativno rasterećenje bilo opravdano.
