Tomislav Ćorić ponovno je izazvao pažnju javnosti svojim izjavama o stanju hrvatskog gospodarstva, inflaciji i Vladinim antiinflacijskim mjerama. Potpredsjednik Vlade i ministar financija poručio je da ne smatra kako Hrvatskoj prijeti ulazak u recesiju, unatoč kritikama dijela javnosti i poduzetnika.
Govoreći o gospodarskim kretanjima, Ćorić je istaknuo da Hrvatska već godinama ostvaruje relativno visoke stope rasta te da postoje brojni pokazatelji koji, prema njegovoj ocjeni, ne upućuju na opasnost od velikog gospodarskog pada.
“Ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju”, rekao je Ćorić, dodajući kako smatra da hrvatsko gospodarstvo ima dovoljno stabilnosti za suočavanje s izazovima.
Ministar financija komentirao je i rast cijena koji je posljednjih mjeseci postao jedna od glavnih tema u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, inflacija je posljedica više različitih faktora, uključujući međunarodne okolnosti, rast troškova i stanje domaćeg gospodarstva.
Objasnio je da Vlada kroz nove mjere pokušava djelovati na više područja kako bi se smanjili pritisci na građane i gospodarstvo. Cilj je, kako je naveo, ublažiti posljedice rasta cijena i stabilizirati stanje.
Ćorić je odbacio kritike prema Vladi tvrdeći da se dio mjera odnosi upravo na racionalizaciju državne potrošnje i preraspodjelu sredstava.
“Kritika s tezom i s idejom da država na ovaj način želi namiriti svoju stranu proračuna jednostavno ne stoji”, poručio je.
Posebno se osvrnuo na porezne promjene koje se odnose na paušalne obrtnike i kratkoročni najam u turizmu. Naglasio je da se, prema njegovim riječima, ne radi o pokušaju punjenja državnog proračuna, već o promjenama koje bi imale utjecaj na lokalne proračune.
Jedna od najviše komentiranih tema bila je i najava poreza na prekomjerne bruto marže. Ćorić je objasnio da je Vlada primijetila situacije u kojima su pojedine tvrtke povećavale cijene više nego što bi to opravdavali stvarni troškovi.
“U proteklom razdoblju uočavamo pojavnost u okviru koje su i ove relativno visoke stope inflacije praćene lovom u mutnom pojedinih pravnih osoba u Hrvatskoj, gdje se bez jasno determiniranih troškova koji prate i potrebe koja to prati išlo na podizanje cijena prije svega roba u pojedinim sektorima, odnosno kod pojedinih pravnih osoba. Ne možemo generalizirati jer jednostavno u svakom žitu ima kukolja”, rekao je.
Dodao je kako smatra da su neke tvrtke neopravdano povećavale marže te da je najavljeni model jedan od načina za rješavanje tog problema.
Tema visokih cijena hrane također je bila dio razgovora. Ćorić je naglasio da dio povećanja cijena proizlazi iz realnog rasta troškova proizvodnje, ali da smatra kako je u nekim slučajevima moglo biti prostora za manja poskupljenja.
“Jednim dijelom su povećanja cijena uslijed rasta cijene energenata, dakle, onih inputa za proizvodnju sigurno opravdana i ona se nisu mogla izbjeći, međutim, vjerojatno je jednim dijelom moglo doći i do nešto manjeg porasta cijena, no, nažalost, živimo jednostavno u vremenima u kojima su mnogi orijentirani prije svega na svoj profit i na svoju dobit i ne može se to nikome zamjeriti s jedne strane, no s druge strane u svemu tome trebalo bi doista imati mjeru”, rekao je Ćorić.
Osvrnuo se i na mogućnost državnog ograničavanja cijena, navodeći da je takav pristup moguć u određenim sektorima, ali da je kod široke potrošnje situacija znatno složenija.
Ministar je poručio kako očekuje da bi antiinflacijske mjere dugoročno trebale dati rezultate i pomoći u smirivanju gospodarskih pritisaka.
Njegove izjave zasigurno će nastaviti izazivati reakcije jer dolaze u trenutku kada građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena, dok se političke rasprave vode oko toga kako najbolje zaštititi životni standard.
