U Hrvatskoj se već godinama upozorava na probleme u javnom zdravstvu, a zastupnik SDP-a Mišo Krstičević smatra kako se sustav nalazi u ozbiljnoj situaciji zbog dugotrajnog zanemarivanja ulaganja, odlaska kadrova i sve većeg oslanjanja na privatni sektor.
Govoreći o stanju u zdravstvu, Krstičević je upozorio kako se posljednjih desetljeća ponavlja isti obrazac – javni sustav se nedovoljno financira, građani postaju nezadovoljni, a zatim se rješenje pokušava pronaći kroz privatizaciju.
“Podfinancira se jedna od komponenti socijalne države, a to je zdravstvo, pušta se da korisnici postanu nezadovoljni i bijesni, a onda se sve kao čarobno rješenje preda u ruke privatnika. To je recept koji prisutan svugdje u svijetu pa tako i kod nas, to je loše. Odlučili smo sazvati okrugli stol i vidjeti kako proces okrenuti u drugu stranu i kako izgraditi javno zdravstvo tako da bude visoko kvalitetno i univerzalno dostupno svima”, poručio je.
Politika ima odgovornost za stanje sustava
Krstičević tvrdi da najveći dio odgovornosti snosi politika jer se godinama nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu, obrazovanje kadrova i razvoj javnih zdravstvenih ustanova.
“Politika je glavna i odgovorna oko svega jer u trenutcima kada je trebalo investirati u infrastrukturu, obrazovanje kadrova, kada je sve trebalo kupovati i obrazovati radi javnih potreba, mi smo sve to prepuštali. Ljude koji su obrazovali nismo vezali uz javni sustav, došli smo do toga da privatnik ima sve poslovne razloge da kupi uređaj, eksploatira i otplati ga, a javni sustav ostaje na milost i nemilost privatnika. U jednom trenutku da netko uzme mač i prekine tu vezu neće doći do akutnog ozdravljenja. Do ozdravljenja će doći kada politika i svi akteri budu znali što znači izgraditi kvalitetno javno zdravstvo koje je dostupno svima”, rekao je.
Dodao je kako problem nije nastao preko noći, nego je posljedica dugogodišnjih odluka koje su dovele do manjka zaposlenih i slabije dostupnosti zdravstvenih usluga.
Nedostatak ljudi i loši uvjeti rada
Kao primjer problema u sustavu naveo je organizaciju rada u bolnicama. Istaknuo je kako u ustanovi u kojoj radi postoji šest operacijskih sala, ali samo jedna radi 24 sata dnevno, dok su ostale dostupne ograničeno vrijeme.
“Ako se pitamo ima li liječnika odnosno kirurga, koji bi operirali i izvan tih jutarnjih osam sati, kažem vam da ima. Ima li anesteziologa, medicinskih sestara, radioloških inženjera, njih nema jer su slabo plaćeni i prema njima postoji loš odnos. Onaj tko ne zna kako tome doskočiti ne bi trebao upravljati zdravstvenim sustavom. Jasno je da je upravljanje zdravstvenim sustavom loše, postoji niz koruptivnih radnji. Rijetko se spominje da je naš zdravstveni sustav podfinanciran, a to nije od jučer, nego je podfinanciran niz godina i tako je tjeran prema privatizaciji”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema je i to što zdravstveni radnici odlaze jer ne vide dovoljno razloga da ostanu u javnom sustavu.
Ljudi odlaze zbog novca, ali i nedostatka perspektive
Krstičević smatra da plaće nisu jedini problem, nego i osjećaj da zaposlenici nemaju mogućnost napredovanja i profesionalnog razvoja.
“Ljudi odlaze iz javnog sustava zbog love, a drugi razlog je izostanak perspektive. Kada mu ne date materijalne uvjete i uskratite im perspektivu, naravno da će otići. Država i onaj tko upravlja sustavom treba se pobrinuti da imaju materijalne uvjete i perspektivu”, poručio je.
Rasprava o budućnosti javnog zdravstva tako se ponovno vraća na pitanje ulaganja, zadržavanja stručnog kadra i načina na koji država organizira sustav. Kritičari upozoravaju da bez ozbiljnih promjena postoji opasnost od daljnjeg pogoršanja dostupnosti zdravstvenih usluga građanima.
