Imovina bez vlasnika ne ostaje “ničija”: evo kome pripada po zakonu

Kada osoba premine, njena imovina, bilo da je riječ o stanu, kući, zemljištu ili drugim stvarima – najčešće prelazi na nasljednike. Nasljedstvo se stiče na osnovu oporuke ili zakona, a pravo na imovinu nastupa u trenutku smrti ostavitelja.

Međutim, postoje slučajevi kada preminula osoba nema zakonskih ni oporučnih nasljednika. Tada se postavlja pitanje kome pripada nekretnina i ostala imovina iza osobe koja nema nikoga da je naslijedi.

Prema Zakonu o nasljeđivanju, ako umrla osoba nema nasljednike, njena ostavina prelazi na općinu ili grad na čijem području se nekretnina nalazi.

Takva imovina u pravnom jeziku naziva se ošasna ostavina ili kaduktna imovina.

Nekretnine bez nasljednika postaju vlasništvo grada ili općine

Zakon jasno propisuje da nekretnine preminule osobe bez nasljednika prelaze u vlasništvo lokalne zajednice, odnosno grada ili općine.

Na taj način općina ili grad dobijaju isti pravni položaj kao i zakonski nasljednici, a tog prava se ne mogu odreći.

Ova situacija može nastati i kada nasljednici formalno postoje, ali se odreknu nasljedstva. To se najčešće događa kada su dugovi pokojnika veći od vrijednosti imovine koju bi naslijedili.

U tom slučaju grad ili općina preuzimaju nekretninu, ali za dugove odgovaraju samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Provodi se poseban ostavinski postupak

Prije nego što nekretnina zvanično postane vlasništvo grada ili općine, sud provodi ostavinski postupak.

Tokom postupka objavljuje se javni poziv, najčešće putem Narodnih novina ili drugih službenih kanala, kako bi se eventualni nasljednici mogli javiti i dokazati pravo na nasljedstvo.

Ako se u roku od šest mjeseci niko ne pojavi, sud donosi odluku da ostavina prelazi u vlasništvo grada ili općine.

Pravnici ističu da mnogi građani nisu upoznati s činjenicom da “ničija” imovina ne ostaje bez vlasnika, već po sili zakona prelazi na lokalnu zajednicu.

Izvor:
Zakon o nasljeđivanju / N1 Hrvatska