Novi podaci o dohotku stanovništva pokazali su da je rizik od siromaštva i dalje prisutan među velikim brojem građana, dok su pojedine skupine posebno pogođene padom životnog standarda. Među njima se izdvajaju nezaposleni, samohrani roditelji i umirovljenici, kod kojih su zabilježeni najizraženiji pokazatelji financijske ranjivosti.
Prema objavljenim podacima, svaki drugi nezaposleni prošle je godine živio u riziku od siromaštva. U istoj se situaciji našlo više od trećine samohranih roditelja, dok je gotovo svaki treći umirovljenik također bio izložen riziku od siromaštva.
Podaci pokazuju da se najveći pad životnog standarda događa nakon odlaska u mirovinu. Dok većina radno aktivnih građana raspolaže ekvivalentnim godišnjim dohotkom između 15 i 17 tisuća eura, medijalni godišnji dohodak osoba starijih od 65 godina iznosi 10.630 eura. To znači da polovica umirovljenika raspolaže s manje od 886 eura mjesečno, pri čemu su razlike među njima izraženije nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini.
Opća stopa rizika od siromaštva iznosi 20,7 posto, što znači da je svaka peta osoba raspolagala dohotkom nižim od praga rizika od siromaštva. Istodobno je udio zaposlenih koji se nalaze u toj skupini znatno manji i iznosi šest posto, dok je među osobama s visokom stručnom spremom sedam posto.
Za razliku od ranijih godina, podaci se više ne temelje na anketama, nego na administrativnim evidencijama o plaćama, mirovinama, drugim vrstama dohodaka i socijalnim transferima. Zbog toga rezultati nisu u potpunosti usporedivi s prethodnim mjerenjima.
Podaci također pokazuju da mirovinski sustav ima najveći utjecaj na smanjenje dohodovnih razlika u Hrvatskoj. Kada bi se mirovine promatrale kao socijalni transfer, a ne kao dohodak, razlike u raspodjeli prihoda bile bi znatno veće. Ostali socijalni transferi, poput dječjeg doplatka, socijalne pomoći ili naknade za nezaposlenost, imaju manji utjecaj na smanjenje nejednakosti.
Prema objavljenim pokazateljima, među starijim građanima izraženije su razlike u prihodima nego među mlađim dobnim skupinama. Dio umirovljenika ostvario je vrlo kratak radni staž, zbog čega ostvaruju i znatno niže mirovine.
U usporedbi s drugim državama Europske unije, Hrvatska prema raspodjeli dohotka ne odstupa značajnije od europskog prosjeka te bilježi nešto manju razinu nejednakosti od prosjeka EU. Ipak, zbog nižih plaća i mirovina te rasta cijena, osobito hrane, brojni građani imaju osjećaj da im je životni standard slabiji nego što pokazuju statistički pokazatelji.
