Prošlogodišnje rasprave oko kulturnih programa u Benkovcu i Šibeniku očito nisu završile samo na tadašnjim prosvjedima i političkim prepirkama. Ove godine dio braniteljskih udruga odlučio je promijeniti pristup i na događaje koji su izazvali brojne reakcije odgovoriti na potpuno drugačiji način.
Umjesto novih prosvjeda i sukoba oko pojedinih programa, odlučili su ponuditi vlastiti sadržaj. Ideja je okupiti građane oko tema za koje smatraju da su godinama nedovoljno zastupljene u javnom prostoru.
Upravo se iz te ideje rodio program koji će se tijekom rujna održavati u Šibeniku i koji bi trebao otvoriti teme vezane uz hrvatsku ratnu prošlost.
Prošlogodišnje rasprave promijenile su pristup
Benkovac je prošle godine bio u središtu političkih i javnih rasprava zbog festivala „Nosi se” i njegova programa.
Posebne reakcije izazvala je predstava „Ubu ovo ono”, kao i sudjelovanje redatelja Olivera Frljića. Dio braniteljskih udruga smatrao je da se programom omalovažavaju Domovinski rat i branitelji.
HRVATI U STRAHU: Tenzije su sve veće, a sada je uslijedio žestok napad na Hrvate koji je prešao sve granice
2
NAPETOST U GOSPIĆU: Poznata političarka pozvala građane na ovaj žestok potez uoči sutrašnjeg dolaska političara
3
SADA KREĆE KAOS: Anušić je upravo otkrio informaciju koja je potresla Hrvatsku
Nakon njihovih prosvjeda dio programa festivala bio je otkazan.
Slične rasprave vodile su se i oko šibenskog festivala Fališ, odnosno Festivala alternative i ljevice Šibenik.
Ove godine braniteljske udruge odlučile su reagirati drugačije.
Umjesto prosvjeda pripremaju vlastiti program
Prema riječima organizatora, cilj je kroz tribine, projekcije, razgovore i edukacijske izlete predstaviti hrvatsku ratnu povijest.
Program će se baviti različitim razdobljima i događajima, a poseban naglasak bit će na Domovinskom ratu i ljudima koji su u njemu sudjelovali.
Festival nosi naziv „Ruža hrvatska”, a jedan od njegovih autora i predsjednik braniteljske udruge Ruža hrvatska – Žirje, Željko Šižgorić, poručuje da je riječ o pokušaju da se teme koje smatraju važnima predstave javnosti kroz povijesne činjenice.
„Serijom tribina, projekcijama, razgovorima te edukacijskim izletima želimo pokazati hrvatsku ratnu povijest.”
Poseban naglasak bit će na Šibeniku
Šižgorić posebno ističe događaje iz 1991. godine i bitku za Šibenik.
Prema njegovim riječima, u programu će se govoriti o „rujanskom ratu” i ulozi topničke bitnice sa Žirja.
Organizatori žele građanima približiti i priče ljudi koji su tijekom rata sudjelovali u obrani Šibenika, uključujući stanovnike Mandaline.
„Vodit ćemo ljude na Žirje, ali ih i spojiti sa stanovnicima Mandaline, šibenskog naselja, koji nisu bili komandosi, nego obični građani, a zarobili su 35 ratnih brodova i posada u ratu. Ti su brodovi danas većina ratne flotile RH”, rekao je Šižgorić.
Povijest žele suprotstaviti političkim raspravama
Braniteljske udruge smatraju da se protiv onoga što smatraju problematičnim prikazima hrvatske povijesti ne treba boriti novim prosvjedima, nego vlastitim sadržajem.
„Dodaje da će se protiv Fališa i sličnih boriti – povijesnim istinama.”
U sklopu programa planirana je i projekcija filma „260 dana” redatelja Jakova Sedlara, kao i skup posvećen Jasenovcu.
Na programu bi trebali sudjelovati i slovenski istraživač povijesti Roman Leljak te hrvatski novinar Igor Vukić.
Festival će se održavati paralelno s Fališem
Posebnost ovogodišnje situacije jest činjenica da će se Festival hrvatske ratne povijesti održavati u Šibeniku paralelno s festivalom Fališ.
Fališ će svoje 14. izdanje održati početkom rujna pod geslom „Apokalipsa do nas”.
Njegov umjetnički ravnatelj Branko Sekulić smatra da festival ne promiče totalitarne režime te ističe da se protivi različitim oblicima totalitarizma.
„Sakralizaciji rata i svih zločina. Kao teolog ne mogu pristati na bilo kakvu totalitarnu i dogmatsku ideologiju. Staljinizam je na listi mojih neprijatelja, ali i ratni profiteri. Podjednako govorimo protiv ustaša i četnika. Nema mjesta zločinačkim režimima.”
Sekulić ističe da će se na Fališu govoriti i o drugim društvenim temama, uključujući pitanje vlasništva nad kapitalom u Hrvatskoj.
I drugi festival poziva na sudjelovanje
Istodobno, organizatori festivala „(ZA) Nosi se” u Benkovcu također su odlučili nastaviti s programom.
Juraj Aras, jedan od ključnih ljudi tog festivala, smatra da je prošlogodišnja situacija pokazala koliko lako kulturni događaji mogu postati dio šireg političkog i ideološkog sukoba.
„Osnovno pravo demokratskog društva trebalo bi biti nenasilno i argumentirano sukobljavanje suprotstavljenih tumačenja stvarnosti”, rekao je Aras.
Festival će se ove godine održati 24. i 25. kolovoza, a tema programa bit će humanizam.
Aras poručuje da cilj nije dodatno produbljivati sukobe, nego otvoriti prostor za različita mišljenja.
Branitelji ove godine mijenjaju taktiku
Upravo je to najveća razlika u odnosu na prošlu godinu.
Umjesto prosvjednih akcija koje su ih izložile dodatnim kritikama, braniteljske udruge sada žele ponuditi vlastiti program i kroz njega govoriti o temama koje smatraju važnima.
Šižgorić ističe da su svi dobrodošli.
„To bi bilo zanimljivo. Nas ne zanimaju njihovi programi, bavimo se onim što smatramo da moramo poučavati dok smo još živi, mi koji se tih dana sjećamo kao da su bili jučer, jer poslije će biti prekasno”, rekao je.
Time braniteljske udruge šalju poruku da ove godine ne žele svoju reakciju graditi samo na protivljenju tuđim programima.
Umjesto toga, žele organizirati vlastite tribine, projekcije i događaje te kroz njih predstaviti vlastito viđenje hrvatske ratne povijesti.
Hoće li program privući veliku pozornost?
Festival hrvatske ratne povijesti tako bi mogao postati jedan od zanimljivijih događaja šibenske kulturne scene tijekom rujna.
Istodobno će se održavati i Fališ, festival koji već godinama okuplja publiku oko drugačijih političkih, društvenih i kulturnih tema.
Hoće li paralelno održavanje dvaju programa ponovno izazvati prošlogodišnje podjele ili će se ove godine sve pretvoriti u mirnije sučeljavanje različitih pogleda, tek će se vidjeti.
Za braniteljske udruge najvažnije je da ove godine imaju priliku vlastite teme predstaviti kroz program koji su same osmislile.
Na publici ostaje da odluči što želi slušati, gledati i o kojim temama želi raspravljati.
