Razdoblje pred nama moglo bi donijeti promjene koje danas mnogi još ne očekuju. Neke od njih već se naziru, dok bi se pravi učinak mogao pokazati tek tijekom mjeseci koji dolaze.
U pozadini se istodobno razvija nekoliko događaja koji bi mogli promijeniti situaciju više nego što se trenutačno čini. Stručnjaci već upozoravaju na pojedine znakove, a nove procjene daju dodatni razlog za oprez.
Što će to konkretno značiti za građane i kada bi se prve posljedice mogle početi osjećati, postaje sve važnije pitanje.
Nekoliko problema pojavilo se istodobno
Jedan od glavnih razloga za zabrinutost dolazi iz područja koje izravno utječe na svakodnevni život – proizvodnje hrane.
Europski poljoprivrednici ove se godine suočavaju s više problema odjednom. Ekstremne vrućine i suša oštetile su dio usjeva, dok su cijene energije i gnojiva i dalje visoke.
HRVATI U STRAHU: Tenzije su sve veće, a sada je uslijedio žestok napad na Hrvate koji je prešao sve granice
2
NAPETOST U GOSPIĆU: Poznata političarka pozvala građane na ovaj žestok potez uoči sutrašnjeg dolaska političara
3
SADA KREĆE KAOS: Anušić je upravo otkrio informaciju koja je potresla Hrvatsku
Situaciju dodatno kompliciraju poremećaji povezani s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji utječu na cijene energenata i druge troškove proizvodnje.
Zbog svega toga sve se više pozornosti posvećuje onome što bi se moglo događati s cijenama hrane tijekom ostatka ove i sljedeće godine.
Prognoze donose razlog za oprez
Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane mogle bi tijekom 2026. porasti 11,8 posto, a u 2027. još 4,8 posto.
Najveći pritisak očekuje se na poljoprivredne proizvode, prije svega žitarice, voće i povrće te mliječne proizvode.
Ove brojke same po sebi ne znače da će cijene u Hrvatskoj porasti za isti postotak. Globalne cijene sirovina samo su jedan od čimbenika koji utječu na konačnu cijenu proizvoda.
Ipak, Hrvatska je dio europskog tržišta, pa se promjene u proizvodnji i troškovima kroz opskrbne lance mogu postupno preliti i na domaće tržište.
Upravo bi zato građani posljedice mogli početi osjećati kroz svakodnevnu kupnju.
Žetva u Europi već je pod pritiskom
Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral zbog toplinskog je vala u srpnju smanjilo procjenu ovogodišnje žetve u 27 članica Europske unije i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ranije se očekivalo 295,5 milijuna tona žitarica, dok se sada predviđa 286,6 milijuna tona.
Za usporedbu, prošle je godine požnjeveno oko 310 milijuna tona.
Teška situacija očekuje se i u Njemačkoj, gdje bi žetva žitarica zbog suše i toplinskih valova mogla pasti sedam posto. Njemačko udruženje poljoprivrednika procjenjuje proizvodnju na 41,9 milijuna tona.
Takvi podaci pokazuju da problem nije ograničen na pojedinačna poljoprivredna gospodarstva, nego zahvaća velik dio europske proizvodnje.
Ratovi dodatno povećavaju troškove
Vremenski ekstremi nisu jedini razlog zbog kojeg se očekuje pritisak na tržište.
Poljoprivrednicima troškove dodatno povećavaju poremećaji u opskrbi naftom i drugim sirovinama povezani s ratovima.
Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa, za Euronews Business rekao je da na globalne cijene hrane snažno utječu troškovi proizvodnih inputa, prije svega nafta, dizel, prirodni plin i gnojivo.
Prema podacima Oxford Economicsa, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, dok se očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti 22 posto.
Velik utjecaj na tržište hrane i dalje ima i rat u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina zajedno osiguravaju nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od deset posto izvoza kukuruza.
Poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti kapacitete za izvoz 86 milijuna tona žitarica godišnje. Od toga se 52 milijuna tona odnosi na Rusiju, a 34 milijuna na Ukrajinu.
Jedna namirnica posebno je važna
Među svim poljoprivrednim proizvodima posebno se izdvaja pšenica.
Njezin uzgoj zahtijeva velike količine gnojiva, pa rast troškova proizvodnje može imati snažan utjecaj na njezinu cijenu.
Istraživači očekuju da bi cijena pšenice u trećem tromjesečju 2026. mogla biti čak 36 posto viša nego godinu prije i dosegnuti 6,92 dolara po bušelu, odnosno količini od približno 27 kilograma.
Za potrošače je to važno zbog široke primjene pšenice u prehrambenoj industriji.
Ona se koristi u proizvodnji kruha, tjestenine, žitarica za doručak, keksa i brojnih drugih proizvoda.
Posljedice se ne bi zaustavile na jednoj namirnici
Tomas Dvorak upozorava da bi među najviše pogođenim skupinama mogli biti žitarice, voće i povrće te mliječni proizvodi.
„Najteže će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi – žitarice, voće i povrće – te mliječni proizvodi”, rekao je Dvorak.
Prema njegovim riječima, dio pritiska mogao bi se prenijeti i na prerađenu hranu.
„To će se preliti i na cijene prerađenih proizvoda, poput kruha, sira, vina i ulja”, dodao je.
S druge strane, očekuje se da će meso biti manje pogođeno.
Kada bi građani mogli osjetiti promjene?
Promjene na tržištu sirovina ne prenose se odmah na konačne cijene proizvoda.
Kod svježe hrane taj bi proces mogao biti relativno brz.
„Kod svježe hrane, prije svega voća i povrća, učinak će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski je odmak obično dulji zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Najveći učinak na potrošačke cijene tu očekujemo za otprilike šest do devet mjeseci”, objasnio je Dvorak.
Prema toj procjeni, prve promjene kod svježe hrane mogle bi se početi osjećati između listopada i studenoga 2026.
Kod prerađenih proizvoda najizraženiji učinak mogao bi uslijediti kasnije, između veljače i svibnja 2027.
To znači da bi hrvatski potrošači dio posljedica mogli početi primjećivati već tijekom jeseni, dok bi se dodatni pritisci na neke proizvode mogli pojaviti tijekom sljedeće godine.
Postoji mogućnost da situacija bude još zahtjevnija
Jed Cartledge, ekonomist za poljoprivredne sirovine u Oxford Economicsu, upozorava da bi cjenovni pritisak mogao biti i snažniji od sadašnjih prognoza.
Puni učinak napada na području Crnog mora još nije poznat, a snažan El Niño mogao bi ugroziti usjeve i izvan Europe.
Postoji, međutim, i mogućnost ublažavanja dijela problema.
Ako cijene pšenice dovoljno porastu, skuplji alternativni izvozni pravci mogli bi postati komercijalno isplativi i tako nadomjestiti dio izgubljenih kapaciteta.
Hrvatsku očekuje razdoblje koje treba pratiti
Nitko u ovom trenutku ne može tvrditi da će se globalni rast cijena hrane u istom obliku i istom postotku pojaviti u Hrvatskoj.
Konačne cijene ovise o brojnim čimbenicima, od domaćih troškova i trgovinskih odnosa do cijena energenata, prijevoza i marži.
No Hrvatska nije izolirana od europskog i svjetskog tržišta. Ako se nastave problemi s proizvodnjom, rast troškova i poremećaji u opskrbi, dio tog pritiska može se postupno prenijeti i na hrvatske potrošače.
Posebno će važno biti pratiti što će se događati sa svježom hranom tijekom jeseni, a potom i s prerađenim proizvodima tijekom 2027. godine.
Za građane bi to moglo značiti dodatni pritisak na svakodnevne troškove, osobito ako se istodobno nastave nepovoljni vremenski uvjeti i poremećaji na svjetskim tržištima.
