Hrvatska mora biti spremna na promjene koje se događaju u međunarodnim odnosima i sigurnosnom okruženju, a posljednja upozorenja s najviših državnih razina ponovno su otvorila pitanje sigurnosti zemlje i cijele regije.
Na konferenciji hrvatskih veleposlanika, konzula i vojnih izaslanika predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković govorio je o promjenama međunarodnog poretka i potrebi da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Poruka koja je privukla pozornost
Jandroković je poručio da Hrvatska i dalje treba zagovarati multilateralizam, međunarodno pravo i međunarodni poredak, ali istodobno mora biti svjesna promjena koje se događaju i imati odgovore na njih.
Posebno je istaknuo potrebu jačanja europskog stupa NATO-a. Prema njegovim riječima, Europa je desetljećima živjela s osjećajem da iza nje uvijek stoje Sjedinjene Američke Države, zbog čega su Europa i pojedine države zanemarile vlastitu sigurnost.
Upozorenje koje je iznio odnosi se i na stanje u neposrednom hrvatskom susjedstvu.
Posebno upozorenje o Srbiji
Jandroković je izravno upozorio na naoružavanje Srbije, istaknuvši da nije riječ samo o obrambenom oružju.
„Srbija se naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim, napadačkim. I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga“, kazao je.
Time je poslao jasnu poruku da Hrvatska, prema njegovu stajalištu, mora otvoreno upozoravati svoje zapadne saveznike na sigurnosne procese u regiji.
Dodao je da Hrvatska mora zapadnim partnerima tumačiti stanje u jugoistočnoj Europi jer nove političke elite često ne poznaju dovoljno prostor bivše Jugoslavije niti imaju iskustvo s politikama koje su obilježile raspad bivše države.
Jandroković je pritom spomenuo i velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića.
Europa mora biti spremnija
Predsjednik Sabora osvrnuo se i na širi europski kontekst, naglasivši da je važno jačati europski stup NATO-a.
Istaknuo je da Hrvatska mora nastaviti podržavati europsku i transatlantsku suradnju, ali istodobno razvijati vlastitu sposobnost odgovora na promijenjene sigurnosne okolnosti.
Upravo se u tome može iščitati i njegova poruka da Europa više ne može svoju sigurnost promatrati na isti način kao prethodnih desetljeća.
Što se događa s proširenjem EU-a?
Jandroković je govorio i o proširenju Europske unije, ocijenivši da je u hrvatskom interesu da države jugoistočnog susjedstva, sukladno vlastitim postignućima, postupno napreduju prema članstvu.
Pritom je naglasio da Hrvatska mora jasno govoriti o stanju u susjedstvu i upozoravati na moguće sigurnosne rizike.
Na konferenciji je o europskom proširenju govorila i povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje Marta Kos.
Europa ubrzava proces proširenja
Kos je rekla da je proširenje ponovno preuzelo ulogu europskog geopolitičkog stabilizatora.
Prema njezinim riječima, 2026. godina donijela je najveći napredak u proširenju EU-a u posljednjih 25 godina. U prvih osam mjeseci otvoreno je i zatvoreno više pregovaračkih poglavlja nego u bilo kojoj godini tog razdoblja.
Crna Gora zatvorila je više od polovice pregovaračkih poglavlja i, prema njezinoj procjeni, mogla bi postati članica EU-a 2028. godine. Albanija je počela zatvarati poglavlja, dok su Ukrajina i Moldavija ostvarile značajan tehnički napredak.
Kos je dodala i da Island krajem ovog tjedna odlučuje o nastavku pristupnih pregovora.
Istaknula je da EU mora izvući pouke iz velikog proširenja 2004. godine i osigurati mehanizme kojima bi se jamčilo da nove članice i nakon ulaska nastave poštovati vladavinu prava i temeljne vrijednosti Unije.
„Ništa više nije isto“
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je cilj konferencije hrvatskim diplomatskim predstavnicima dati smjernice za daljnje djelovanje te kroz njihova iskustva i rasprave razmijeniti informacije i mišljenja.
Istaknuo je da su se u posljednjih godinu dana bitno promijenili stanje i strateško okruženje.
„Ništa više nije isto“, rekao je Grlić Radman.
Među temama konferencije naveo je nastavak ruske agresije na Ukrajinu, situaciju na Bliskom istoku, zatvaranje tunela Plješivica i krizno upravljanje.
Poruke s konferencije tako su ponovno stavile naglasak na sigurnosne promjene u Europi i jugoistočnom susjedstvu, a posebno je odjeknulo Jandrokovićevo upozorenje o naoružavanju Srbije i potrebi da se o tome otvoreno govori hrvatskim zapadnim saveznicima.
