STIGLA BURNA PORUKA RUSIJE: Oglasili se o Oluji i poručili žestoku poruku Hrvatskoj
Rusko veleposlanstvo u Srbiji objavilo je priopćenje povodom obilježavanja Oluje, iznijevši niz tvrdnji koje su ponovno otvorile raspravu o različitim pogledima na ovu vojno-redarstvenu operaciju.
Više od tri desetljeća nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, rasprave o njezinu značenju i dalje izazivaju snažne političke reakcije. Dok Hrvatska svake godine obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te obljetnicu Oluje odajući počast onima koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju zemlje, iz inozemstva ponovno stižu potpuno drugačija tumačenja tih događaja.
Ovog puta pozornost je privukla objava ruskog veleposlanstva u Srbiji, koja je izazvala brojne reakcije zbog poruka upućenih Hrvatskoj, ali i zbog kritika na račun NATO-a i Europske unije.
Tek nakon objavljenog priopćenja postalo je jasno koliko se stavovi o Oluji i danas razlikuju.
Rusko veleposlanstvo iznijelo oštre tvrdnje
U objavi povodom 31. obljetnice Oluje rusko veleposlanstvo opisalo je ovu vojno-redarstvenu operaciju kao „jednu od najtragičnijih stranica novije povijesti Balkana“.
U priopćenju se navodi kako je operacija, prema njihovu stajalištu, dovela do masovnog progona srpskog stanovništva iz tadašnje Krajine, uz tvrdnju da odgovorni za, kako navode, „etničko čišćenje“ u najvećoj mjeri nikada nisu odgovarali.
Takvo viđenje događaja u velikoj se mjeri podudara sa stavovima koje službeni Beograd godinama iznosi kada govori o Oluji, pri čemu se naglasak stavlja na posljedice za srpsko stanovništvo.
Prozvali i NATO te Europsku uniju
Velik dio priopćenja odnosi se i na ulogu međunarodne zajednice tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Rusko veleposlanstvo ustvrdilo je kako posebnu odgovornost za krvoproliće snose države članice NATO-a i Europske unije, navodeći da je njihovo djelovanje pridonijelo raspadu Jugoslavije i eskalaciji sukoba.
U objavi se ponovno spominje i NATO-ova intervencija protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, koju ruska strana opisuje kao nezakonitu te tvrdi da je iza sebe ostavila brojne žrtve, velika razaranja i dugotrajne humanitarne posljedice.
Osim toga, Moskva optužuje NATO i Europsku uniju za primjenu dvostrukih standarda kada je riječ o stradanjima srpskog naroda, navodeći da se takvi događaji, prema njihovu mišljenju, često prešućuju ili relativiziraju.
Oluju povezali i s ratom u Ukrajini
U nastavku priopćenja rusko veleposlanstvo povuklo je paralelu između događaja iz Domovinskog rata i aktualnog rata u Ukrajini.
Navodi se kako Rusija, prema vlastitom tumačenju, zagovara očuvanje povijesne istine te smatra da bez, kako ističu, poštene ocjene stradanja srpskog naroda tijekom Oluje nije moguće postići trajno pomirenje i stabilnost na Balkanu.
Ruska strana pritom tvrdi da je godinama upozoravala na prijetnje ruskom stanovništvu u Donbasu i Novorusiji te uklanjanje tih prijetnji opisuje kao važan preduvjet za trajno rješenje ukrajinske krize.
Hrvatska na Oluju gleda kroz drukčiji kontekst
Za razliku od ruskog i srbijanskog tumačenja, u Hrvatskoj se Oluja smatra jednom od ključnih pobjeda u Domovinskom ratu i završnom operacijom oslobađanja okupiranih područja.
U hrvatskom javnom prostoru ističe se kako je operacija uslijedila nakon gotovo četiri godine okupacije dijela hrvatskog teritorija, uspostave paradržavne Republike Srpske Krajine, progona i ubojstava hrvatskih civila te brojnih neuspjelih pokušaja da se okupirana područja vrate pod ustavnopravni poredak Hrvatske mirnim putem.
Upravo zbog različitih političkih i povijesnih tumačenja, Oluja i više od trideset godina nakon završetka rata ostaje jedna od najosjetljivijih tema u odnosima Hrvatske i Srbije te predmet različitih međunarodnih reakcija.
