Visoke cijene i rast troškova života ponovno su u središtu javnih rasprava, a Hrvatska i dalje bilježi jednu od viših stopa inflacije među državama Europske unije. Dok građani sve češće upozoravaju na poskupljenja, ekonomisti smatraju da su za dugoročno rješavanje problema potrebne ozbiljnije gospodarske mjere.
Premijer Andrej Plenković tijekom nedavnog posjeta Hvaru osvrnuo se na razlike u cijenama između obale i kontinentalnog dijela Hrvatske. Istaknuo je kako smatra da nije normalno da se isti proizvod na Jadranu prodaje po znatno višoj cijeni nego u unutrašnjosti zemlje.
Stručnjaci upozoravaju na druge uzroke
Poduzetnik i ekonomski analitičar Goranko Fižulić smatra da razlike u cijenama nisu neuobičajene, posebno u turističkim sredinama gdje su troškovi poslovanja veći nego u ostatku zemlje.
Prema njegovu mišljenju, država bi trebala snažnije koristiti porezne i socijalne mjere kako bi građanima olakšala rast životnih troškova, osobito na otocima i u područjima koja tijekom sezone imaju znatno drukčije uvjete poslovanja.
Dodaje i da nije realno očekivati jednake cijene u svim trgovinama jer na njih utječu različiti troškovi poslovanja, veličina prodajnih prostora i posebnosti pojedinih lokacija.
OVO SE NE ZABORAVLJA: Evo što je Bilić rekao o reprezentaciji nakon što je Dalić postao izbornik
2
GORILO U SABORU: Orešković žestoko udarila na Thompsona, Mlinarić joj odgovorio ovako i zaledio cijelu salu
3
POVUČEN ŽESTOK POTEZ: U Sabor dospio glas građana koji će napraviti kaos na političkoj sceni
Propuštena prilika za jaču konkurenciju
Fižulić smatra da je Hrvatska nakon sloma Agrokora propustila priliku dodatno otvoriti tržište dolasku novih diskontnih trgovačkih lanaca.
Prema njegovoj ocjeni, veći broj takvih trgovaca povećao bi konkurenciju i mogao utjecati na smanjenje trgovačkih marži, što bi dugoročno pridonijelo nižim cijenama proizvoda.
Potrebne su dugoročne promjene
Profesor političke ekonomije na Sveučilištu Libertas Luka Brkić smatra da država ne može administrativno određivati cijene, ali može stvoriti uvjete za snažnije tržišno natjecanje.
“Tržište može biti monopolističko, duopolističko ili konkurencijsko. Cijene padaju tek kada postoji stvarna konkurencija, a upravo je država odgovorna za stvaranje takvih uvjeta”, rekao je Brkić.
Dodao je kako, prema njegovu mišljenju, država ne čini dovoljno kako bi povećala konkurenciju u maloprodaji te upozorio da pojedini međunarodni trgovački lanci u Hrvatskoj ostvaruju više marže nego u brojnim drugim državama Europske unije.
“Vlast biramo kako bi upravljala ekonomskim politikama, a ne samo kako bi vladala”, zaključio je Brkić.
