Nakon povratka iz Pariza i Kijeva, premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade osvrnuo se na vanjskopolitičke aktivnosti Hrvatske te pritom uputio oštre kritike predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću. Govorio je o sudjelovanju Hrvatske na međunarodnim sastancima, potpori Ukrajini i ulozi zemlje unutar NATO saveza.
Na početku sjednice premijer je podsjetio na nedavni posjet Ukrajini, istaknuvši da Hrvatska i dalje pruža potporu toj zemlji kroz razmjenu iskustava u području razminiranja, skrbi za ratne veterane i procesuiranja ratnih zločina.
Osvrnuo se i na mimohod u Parizu
Plenković je zahvalio pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko koji su sudjelovali na vojnom mimohodu u Parizu, naglasivši da su dostojno predstavljali Hrvatsku.
Dodao je kako smatra da je Hrvatska bila ondje gdje joj je mjesto, uz svoje zapadne saveznike, te izrazio očekivanje da će u budućnosti u sličnim okolnostima sudjelovati i pripadnici Hrvatske vojske.
“Bio bi katastrofalan propust političkih razmjera da Hrvatske tamo nije bilo”, poručio je premijer.
Kritizirao predsjednika Republike
Govoreći o sastanku Koalicije voljnih, Plenković je rekao da hrvatski predstavnici sudjeluju u političkom dijelu razgovora, ali da predstavnici Hrvatske vojske i Glavnog stožera ne sudjeluju na vojnim sastancima.
Upozorio je da zbog toga propuštaju važne informacije o zajedničkim aktivnostima, obuci i vojnim vježbama sa saveznicima.
“Nedostaju im informacije o vježbama i treninzima i gube korak s ostalim zemljama koje su uključene. Mogli smo sudjelovati u tome bez ikakvih ambicija da se šalju vojnici u Ukrajinu. Politika Vlade je tradicionalna politika Hrvatske, a politika predsjednika je suprotna svemu onome što je Hrvatska radila ove godine. Nećemo dopustiti da se Hrvatska međunarodno dekredibilizira jer to ide u tom smjeru od predsjednika. Vlada, koja vodi vanjsku i unutarnju politiku, ne namjerava to dopustiti!”, izjavio je Plenković.
Na sjednici i niz važnih odluka
Osim vanjskopolitičkih tema, Vlada je raspravljala i o izmjenama zakona kojima se proširuje pravo na obeštećenje radnika Plobesta i Salonita koji su godinama bili izloženi azbestu.
Prema prijedlogu, pravo na odštetu u iznosu od 29.100 eura ostvarit će još gotovo 400 radnika i njihovih nasljednika, a isplate bi trebale započeti krajem 2026. godine.
Na dnevnom redu našla se i odluka o financijskoj potpori za fiskalnu održivost dječjih vrtića u pedagoškoj godini 2025./2026., kao i uredba kojom se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima o kibernetičkoj solidarnosti radi jačanja zaštite od velikih kibernetičkih prijetnji i napada.
