Na Balkanu se ponovno otvorila tema koja bi mogla izazvati nove političke reakcije. Hrvatska se našla u središtu vrlo oštrih tvrdnji, a ono što je posljednjih dana izrečeno privuklo je posebnu pozornost.
Iza svega stoji potez koji je već izazvao različita tumačenja i otvorio pitanje kakve bi posljedice mogao imati za odnose u regiji.
Dok jedni u njemu vide jačanje suradnje i sigurnosti, drugi ga promatraju potpuno drugačije. Upravo zbog tog suprotstavljenog pogleda ponovno se raspravlja o ulozi Hrvatske u novim sigurnosnim odnosima na Balkanu.
Stigle vrlo oštre tvrdnje
U središtu priče nalazi se obrambena suradnja Hrvatske, Albanije i Kosova.
Ministri obrane triju država u ožujku 2025. godine u Tirani su potpisali zajedničku deklaraciju kojom je predviđeno intenziviranje suradnje u području obrane i sigurnosti.
HRVATI U STRAHU: Tenzije su sve veće, a sada je uslijedio žestok napad na Hrvate koji je prešao sve granice
2
VELIKA DRAMA PRED NAMA: Danas u Gospiću očekuje nas okršaj ove dvojice, evo što je najavljeno
3
OGLASILA SE POLICIJA: Upravo su objavljene nove informacije o osumnjičenima, otkriven nezamisliv detalj
Dokument obuhvaća razvoj obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, zajedničku nabavu vojne opreme, obuku i vojne vježbe te povećanje interoperabilnosti oružanih snaga.
Predviđena je i suradnja u području suočavanja s hibridnim prijetnjama te razmjena podataka.
Upravo je taj dokument sada ponovno postao predmet vrlo oštrih kritika.
Tko je napao ovu suradnju?
Vrlo oštru ocjenu iznio je Jurij Pilipson, direktor Drugog europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Pilipson je trilateralnu suradnju opisao kao pokušaj stvaranja svojevrsnog novog vojnog bloka na Balkanu te ustvrdio da ona predstavlja dio šireg procesa jačanja vojnih kapaciteta u regiji.
Ruski diplomat tvrdi da Moskva dijeli zabrinutost Beograda zbog suradnje Zagreba, Tirane i Prištine.
Prema njegovu tumačenju, takva povezanost može dodatno zakomplicirati odnose među državama regije i pridonijeti njihovom zaoštravanju.
Pritom je posebno upozorio na ono što smatra stvaranjem čvršće povezanosti Zagreba, Tirane i Prištine.
Važno je naglasiti da je riječ o stavu ruskog diplomata i ruskoj interpretaciji, a ne o neovisno utvrđenoj činjenici.
Moskva upozorava na moguće posljedice
Pilipson smatra da bi ovakav oblik obrambene suradnje mogao imati šire posljedice za sigurnosne odnose na Balkanu.
Ruska strana posebno problematizira odnose Kosova i Srbije te razvoj sigurnosnih sposobnosti Kosova. Moskva se pritom poziva na Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Istodobno, Kosovo nastoji dodatno razvijati odnose s euroatlantskim institucijama i želi postati članica NATO-a.
Što zapravo predviđa deklaracija?
Za razumijevanje cijele priče važno je razlikovati političke interpretacije od sadržaja samog dokumenta.
Deklaracijom je dogovoreno jačanje obrambene suradnje triju država kroz razvoj obrambenih sposobnosti, zajedničke aktivnosti, obuku, vojne vježbe i razmjenu iskustava.
Međutim, deklaracijom nije osnovan novi formalni vojni savez. Ona također ne uvodi automatsku obvezu zajedničke obrane niti obvezu pružanja vojne pomoći u slučaju napada.
Hrvatska ovu suradnju vidi potpuno drugačije
Hrvatsko Ministarstvo obrane deklaraciju predstavlja kao dokument usmjeren na jačanje suradnje, sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Hrvatska i Albanija članice su NATO-a, dok Kosovo nije članica Saveza.
Zagreb ovu suradnju promatra u kontekstu novih sigurnosnih izazova i interesa triju država za razvoj vlastitih obrambenih sposobnosti.
Zato je važno razlikovati činjenice o samoj deklaraciji od političkih procjena njezinih mogućih posljedica.
Dok Hrvatska u ovom povezivanju vidi jačanje suradnje i stabilnosti, Moskva ga promatra kao potencijalni izvor novih napetosti.
Upravo zbog potpuno različitih pogleda na isti potez ponovno se otvorilo pitanje budućnosti sigurnosnih odnosa na Balkanu i uloge koju će Hrvatska u njima imati.
