Srbija je u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja među državama zapadnog Balkana, pokazuju podaci Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI). Iako su i druge zemlje regiona povećale vojnu potrošnju, razlika u obimu nabavki i dalje je značajna.
Prema tim podacima, Srbija se nalazi na 37. mjestu u svijetu po uvozu složenih sistema naoružanja, ispred nekih članica Evropske unije iz regiona poput Hrvatske i Bugarske.
Rast ulaganja u vojsku
Istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić navodi da u Srbiji već duže vrijeme postoji trend povećanja ulaganja u odbranu.
Kako objašnjava, dio razloga leži u nastojanju da se modernizuje naoružanje naslijeđeno iz bivše Jugoslavenske narodne armije.
„U posljednjoj deceniji postoji pritisak da se obnovi naoružanje naslijeđeno iz JNA, a političko rukovodstvo u tome vidi i političku i simboličku vrijednost. Tenzije s Kosovom vjerovatno dodatno podstiču stav da jači vojni arsenal može biti prednost u međunarodnim pregovorima“, navela je Đokić.
Najveći vojni budžet u regionu
Srbija ima i najveći budžet za odbranu među državama zapadnog Balkana. U periodu od 2020. do 2024. godine realna vrijednost vojnog budžeta bila je oko šest puta veća od budžeta Albanije, koja je druga po izdvajanjima u regionu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da bi zemlja u narednih godinu i po mogla udvostručiti vojne kapacitete.
Kina glavni dobavljač
Prema podacima SIPRI-ja, Srbija je u posljednjih pet godina uvezla sisteme naoružanja iz 13 različitih zemalja. Najveći dobavljač bila je Kina, uglavnom zbog nabavke sistema protivzračne odbrane srednjeg dometa.
Istovremeno, dio vojne opreme i donacija stigao je iz Rusije i Bjelorusije.
Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da nabavke oružja često imaju i političku dimenziju.
„Ponekad se čini da je važnije od koga se kupuje nego šta se kupuje. Ako je, na primjer, predsjednik posjetio Peking, može se očekivati da nakon toga počnu pregovori o kupovini vojne opreme iz Kine“, rekao je Radić.
Prema njegovim riječima, ako se realizuju već potpisani ugovori, Francuska i Izrael mogli bi u budućnosti postati među glavnim dobavljačima vojne opreme Srbiji.
Ostatak regiona znatno iza
Druge države zapadnog Balkana imaju znatno manji obim uvoza naoružanja. Albanija se nalazi na 103. mjestu u svijetu, Kosovo na 118., Sjeverna Makedonija na 138., Bosna i Hercegovina na 144., dok je Crna Gora na 152. mjestu među 166 država koje uvoze složeno naoružanje.
Globalni sigurnosni trendovi
Stručnjaci navode da povećana ulaganja u vojsku nisu karakteristična samo za Balkan, već su dio šireg globalnog trenda.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine mnoge evropske zemlje povećale su vojnu potrošnju, a dodatni pritisci dolaze i zbog nestabilnosti na Bliskom istoku.
Istovremeno, sporazumi o vojnoj saradnji u regionu, poput onih između Srbije i Mađarske ili Hrvatske, Albanije i Kosova, uglavnom se odnose na zajedničke vježbe, obuku i koordinaciju aktivnosti, dok NATO i dalje ostaje ključni faktor sigurnosti na Balkanu.