Donald Trump i Benjamin Netanyahu učvrstili su strategiju maksimalnog pritiska na Iran, usmjerenu na izvoz nafte i nuklearni program, dok analitičari upozoravaju da bi rat mogao postati realna opcija.
Predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom sastanka u Bijeloj kući prošle sedmice dogovorili su intenziviranje strategije „maksimalnog pritiska“ protiv Irana, s fokusom na ključni izvoz nafte prema Kini.
Prema izvještaju portala Axios, plan uključuje pojačano ekonomsko gušenje Teherana. Strategija se oslanja na izvršnu uredbu koju je potpisao Trump, a kojom se omogućava uvođenje carine od 25 posto državama koje posluju s Iranom. Time je direktno pogođena Kina, koja kupuje više od 80 posto iranske sirove nafte.
Razlike u krajnjem cilju
Iako su taktike usklađene, postoje razlike u strateškim ciljevima. Trump je, prema navodima medija, izrazio spremnost na postizanje dogovora, dok Netanyahu smatra da je svaki sporazum bez temeljnih promjena besmislen.
Diplomatski kanali ostali su otvoreni. Oman je 6. februara bio domaćin neizravnih pregovora između Washingtona i Teherana. Nova runda razgovora planirana je u Ženevi, gdje bi američki izaslanici trebali razgovarati s iranskim dužnosnicima.
Američki prijedlog, prema Axiosu, uključuje obustavu obogaćivanja urana na tri do pet godina te uklanjanje 450 kilograma visoko obogaćenog urana iz Irana.
Analitičari: Izrael želi da diplomacija ne uspije
Netanyahu, međutim, nastoji proširiti uslove sporazuma na ograničavanje iranskog balističkog programa i prekid veza s regionalnim saveznicima. Mohannad Mustafa izjavio je za Al Jazeera da je takav pristup proračunat potez kako bi se osigurao neuspjeh pregovora.
Prema njegovim riječima, postavljanje neprihvatljivih uslova signalizira da dio izraelskog političkog vrha rat vidi kao jedinu opciju.
Zapadna obala i Gaza u fokusu
Palestinski političar Mustafa Barghouti upozorio je da fokus na Iran služi kao dimna zavjesa za ubrzane poteze na Zapadnoj obali i u Pojas Gaze.
Pozvao se na Sporazum iz Osla, prema kojem Palestinska uprava upravlja područjima A i B, dok Izrael kontrolira područje C, koje obuhvata oko 60 posto Zapadne obale.
U međuvremenu, izraelski ministri Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir javno su zagovarali radikalnije poteze prema palestinskom pitanju.
Nuklearno pitanje i dvostruki standardi
Rasprava o iranskom nuklearnom programu ponovo je otvorila pitanje izraelskog nuklearnog arsenala, za koji se procjenjuje da raspolaže značajnim brojem bojevih glava, iako to nikada zvanično nije potvrđeno.
Analitičari upozoravaju da bi direktan sukob između SAD-a i Irana imao dalekosežne posljedice po cijeli Bliski istok, uključujući Libanon, Irak, Siriju i Jemen.
Više pročitajte na Dnevno.hr
data-nosnippet>