Prema projekciji Instituta IGES, naručenoj od DAK-Gesundheit, ukupni doprinosi za socijalno osiguranje u Njemačkoj mogli bi dostići i više od 50 posto do 2035. godine, što znači da bi radnicima s bruto plaćom od 4.000 eura oko 2.000 eura odlazilo na doprinose.
Radnici u Njemačka mogli bi se suočiti s rekordnim opterećenjem na plaće u narednoj deceniji. Prema projekciji Instituta IGES, koju je naručio DAK-Gesundheit, ukupni doprinosi za socijalno osiguranje mogli bi porasti na oko 50 posto u sljedećih deset godina.
To znači da bi zaposlenom s bruto plaćom od 4.000 eura čak 2.000 eura odlazilo na zdravstveno osiguranje, dugotrajnu njegu, penzijsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Zdravstveno osiguranje pred novim rastom
„Već očekujemo još jedno naglo povećanje stopa doprinosa za sljedeću godinu“, upozorio je voditelj projekta za zdravstvenu politiku prilikom predstavljanja studije.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje mogli bi porasti sa sadašnjih 17,7 posto na 18,3 posto. Do 2033. godine čak je moguća granica od 20 posto.
Pritisak i na ostale fondove
Osiguranje dugotrajne njege moglo bi porasti s 3,8 na 4,1 posto već 2027. godine, a do 2033. čak na 5,0 posto.
U penzionom sistemu stopa doprinosa trenutno iznosi 18,6 posto, ali bi zbog demografskih promjena mogla porasti na oko 21 posto do 2035. godine. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti moglo bi se povećati s 2,6 na 3,4 posto.
Razlozi za ovakav rast su višestruki. Savezni zajmovi kojima je vlada podupirala sistem socijalnog osiguranja istječu 2027. godine, dok troškovi i dalje snažno rastu. Samo u zdravstvenom osiguranju rashodi su porasli za 6,8 milijardi eura zbog većih troškova liječenja.
Socijalna garancija postaje prošlost
Nekada obećana socijalna garancija od maksimalno 40 posto ukupnih doprinosa postaje sve manje realna. Već 2027. godine predviđa se ukupno opterećenje od 43,6 posto.
U najgorem scenariju, ukupni doprinosi mogli bi dosegnuti čak 53,7 posto do 2035. godine, što bi značajno smanjilo neto primanja miliona radnika.
Iz DAK-Gesundheit upozoravaju da su hitno potrebne strukturne reforme, uključujući stabilizacijski pakt i smanjenje PDV-a na lijekove s 19 na sedam posto, kako bi se sistem dugoročno održao.