Konzulica BiH u SAD Tatjana Telić poslala pismo američkom senatoru
Generalna konzulica Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama Tatjana Telić, inače politički kadar iz Republike Srpske, poslala je pismo američkom senatoru Čaku Gresliju kao reakciju na njegovu raniju inicijativu prema američkom State Departmentu da se uvedu sankcije Miloradu Dodiku zbog aktivnosti koje su ocijenjene kao antiustavne.
U pismu, koje je upućeno 13. marta, konzulica je izrazila stav da Republika Srpska ostaje privržena mirnom i demokratskom rješavanju političke krize u BiH, te je pozvala senatora da podrži, kako je navela, “uravnotežen pristup” koji bi uvažavao stavove sva tri konstitutivna naroda u zemlji. Prema njenim tvrdnjama, RS nema nikakve namjere za otcjepljenje i poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U istom pismu, Telić je istakla da su novi zakoni u RS, koji se odnose na zabranu djelovanja određenih institucija, pokušaj usklađivanja sa entitetskim ustavnim nadležnostima. Smatra da međunarodne i unutrašnje kritike prema RS-u ugrožavaju političku stabilnost i povećavaju tenzije u zemlji.
Kritika na račun Christiana Schmidta
Jedna od centralnih tačaka njenog pisma odnosi se na stav prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Telić je iznijela tvrdnju da Schmidt nije legalno imenovan na tu funkciju jer nije dobio formalnu potvrdu Vijeća sigurnosti UN-a. Optužila ga je da djeluje izvan okvira mandata i da je nametanjem zakona, posebno u julu 2023. godine, doprinio dubokoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini.
Posebno je naglasila da je jednostrano uvođenje krivičnih zakona od strane Schmidta rezultiralo sudskim procesima, uključujući i slučaj protiv predsjednika RS Milorada Dodika. Prema njenim riječima, ta dešavanja predstavljaju presedan koji prijeti da ugrozi političku stabilnost zemlje na način kakav nije viđen još od rata 1990-ih.
Poziv na dijalog i kritika “favorizovanja”
Telić je u svom dopisu sugerisala da američka politika ne bi smjela favorizovati jednu političku stranu u BiH, upozoravajući da bi to moglo produbiti postojeće podjele i dodatno destabilizovati ionako složenu političku situaciju. Istakla je da samo inkluzivan i uravnotežen pristup, zasnovan na dijalogu i međusobnom razumijevanju, može donijeti dugoročni mir i funkcionalnu političku strukturu u zemlji.
Osporavanje Bonskih ovlaštenja i djelovanja OHR-a
Konzulica se u svom pismu osvrnula i na tzv. Bonska ovlaštenja, tvrdeći da su ona nezakonito interpretirana i korištena za nametanje odluka koje narušavaju suštinu Dejtonskog sporazuma. Navela je da se RS zalaže za ulogu visokog predstavnika samo u mjeri u kojoj je ona definirana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Također je izrazila zabrinutost zbog aktivnosti Tužilaštva BiH, posebno u vezi sa istragama protiv članova Narodne skupštine RS i zahtjevima upućenim političkim strankama za dostavu internih materijala. Te radnje je ocijenila kao prijetnju demokratskim procesima, dovodeći u pitanje pravnu sigurnost i autonomiju zakonodavnih tijela u zemlji.
RS se predstavlja kao zaštitnik Dejtonskog sporazuma
U završnom dijelu pisma, Telić je naglasila da se RS ne protivi Dejtonskom sporazumu, već da se protivi njegovom, kako je navela, nezakonitom tumačenju i primjeni. Istakla je da RS teži obnovi ustavnog poretka u skladu s izvornim principima Dejtona, te da sve političke aktivnosti unutar entiteta imaju za cilj zaštitu entitetskih prava, a ne destabilizaciju zemlje.
Iako pismo ima ton diplomatskog poziva na dijalog, ono jasno odražava zvaničnu političku retoriku iz RS, uključujući osporavanje međunarodnog legitimiteta visokog predstavnika i oštar stav prema državnim institucijama koje provode odluke nametnute od strane OHR-a.
