Hoće li Hrvatska tužiti BiH zbog graničnog prelaza Gradiška?
Hrvatska je uložila desetine miliona eura u most i brzu cestu kod Gradiške, ali zbog blokade na bh. strani granice objekti još ne mogu biti u funkciji, dok tužba protiv BiH zasad nije u planu.
Nakon višemilionskih ulaganja Hrvatske u izgradnju mosta na Savi kod Gradiške i brze ceste koja bi ovaj objekat trebala povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, otvoreno je pitanje da li bi Zagreb mogao tužiti Bosnu i Hercegovinu zbog nemogućnosti korištenja završene infrastrukture.
Problem je nastao zbog političkih nesuglasica unutar BiH. Naime, izmjene propisa koje bi omogućile raspoređivanje carinskih službenika na novom graničnom prelazu s bh. strane blokirane su u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Bošnjački član tog tijela, Zijad Krnjić, uslovio je saglasnost izmjenom koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza između Republike Srpske i Federacije BiH, što vlasti u Banjoj Luci odbijaju.
Zbog toga Hrvatska ne može pustiti u saobraćaj ni brzu cestu ni granični prelaz koji su na njenoj strani završeni u predviđenim rokovima. Riječ je o međudržavnom infrastrukturnom projektu, pa se u teoriji otvara mogućnost međunarodne tužbe. Ipak, prema dostupnim informacijama, Hrvatska zasad ne planira takav potez.
Iz „Hrvatskih cesta“ potvrđeno je da ne razmišljaju o traženju odštete, iako objekti zahtijevaju redovno održavanje bez obzira na to što nisu u funkciji. Naglašeno je da će cesta biti otvorena tek kada se ispune svi uslovi, uključujući povezanu infrastrukturu izvan njihove nadležnosti.
Ni Evropska unija, koja je učestvovala u finansiranju projekta kroz višemilionske grantove za most i prateću infrastrukturu, prema nezvaničnim informacijama ne razmatra tužbu protiv BiH. Umjesto toga, EU raspolaže drugim mehanizmima pritiska, s obzirom na značajna sredstva koja je uložila u projekte na bh. granicama.
Međunarodni pravni stručnjaci navode da bi eventualna tužba Hrvatske bila pravno moguća, ali sa neizvjesnim ishodom, naročito ako u ugovorima ne postoje jasne klauzule koje definišu odgovornost u slučaju neotvaranja graničnog prelaza. Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da BiH i Hrvatska još nisu potpisale novi sporazum o graničnim prelazima, zbog čega bi prelaz u Gradišci, čak i da je otvoren, radio po privremenom režimu.
Cijeli slučaj već sada se posmatra kao još jedna međunarodna blamaža za Bosnu i Hercegovinu, a ostaje otvoreno pitanje kakvu poruku ovakva situacija šalje budućim stranim investitorima prenose Nezavisne.
