Politička situacija ponovno se zaoštrila, a najnovije poruke iz Hrvatskoga sabora otvorile su prostor za nova ozbiljna pitanja. Ono što se dogodilo nije prošlo bez reakcija, a pojedine izjave dodatno su podigle tenzije na političkoj sceni.
U središtu svega našli su se potezi koji su izazvali burne reakcije i ponovno otvorili pitanje odgovornosti onih koji donose najvažnije odluke. Kritike su ovog puta bile izravne, a neke od iznesenih tvrdnji posebno su privukle pozornost.
Nakon svega, postalo je jasno da će se o ovome još govoriti, pogotovo zbog načina na koji su pojedini akteri prozvani.
Zahtjev zbog situacije u Gospiću nije prošao
Na sjednici Predsjedništva Hrvatskoga sabora Sandra Benčić nastupila je u ime Kluba Možemo! s dva prijedloga.
Prvim je tražila da se već prvoga dana zasjedanja na dnevni red uvrsti zaključak kojim bi Vlada bila obvezana Saboru unutar istoga tjedna dostaviti konkretan plan trajne sanacije nezakonito odloženog otpada i okoliša na svim lokacijama u Gospiću na kojima se takav otpad nalazi.
GRAĐANI REKLI SVOJE: Postavljeno im pitanje što misle o Plenkoviću, ovakve odgovore nitko nije mogao zamisliti
2
JE LI OVO MOGUĆE: Ako se ove tvrdnje pokažu točnima, cijela Hrvatska bi se digla na noge
3
NOVI HOROR U HRVATSKOJ: Otkrivena je nova zastrašujuća količina otpada, iza svega stoji nešto što nitko nije mogao zamisliti
Prema prijedlogu, Sabor bi taj plan odmah potom i raspravio. Međutim, predsjednik Sabora Gordan Jandroković prijedlog nije prihvatio.
Benčić je nakon toga žestoko kritizirala način vođenja Sabora te odgovornost za stanje u sustavu gospodarenja otpadom izravno povezala s Vladom i premijerom.
”Ovo sve govori o načinu na koji se vodi Sabor. Tražimo odgovornost premijera i Vlade jer su odgovorni za sustav koji je zemlju pretvorio u veliko smetlište, kao i za zataškavanje i skrivanje informacija koje su bile od vitalnog interesa Gospićanima”, ocijenila je Benčić.
Otvoreno i pitanje nalaza o mikroplastici
Saborska zastupnica posebno se osvrnula na informacije povezane s analizom mikroplastike u podzemnim vodama.
Prema njezinim navodima, uzorci su prikupljeni u svibnju, dok je Institut u srpnju dobio zadatak utvrditi koncentracije mikroplastike. Rezultati su, kako je navela, prije mjesec dana proslijeđeni DORH-u, odnosno USKOK-u, dok su građani Gospića za njih doznali tek naknadno.
”Jučer smo tek saznali za vještačenje vezano uz mikroplastiku. Uzorci podzemnih voda su uzeti u svibnju, Institut je u srpnju dobio zadatak analizirati koncentracije mikroplastike, a rezultati su prije mjesec dana dostavljeni DORH-u, odnosno USKOK-u. Jučer građani Gospića saznaju za to. Zašto to Vlada već nije napravila? To pokazuje njihovu namjeru, da sakriju podatke i da ne učine ono što su trebali učiniti odavno, a najkasnije prije godinu i pol. Vlada je nepostupanjem i sustavnim i namjernim zatvaranjem očiju pred uvozom i praćenjem kretanja otpada u Hrvatskoj omogućila bogaćenje otpadnoj mafiji”, naglasila je Benčić.
Benčić Plenkovića prozvala i zbog Srbije
Drugi prijedlog koji je Benčić iznijela odnosio se na postupanje prema Srbiji nakon veličanja pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
U ime Kluba Možemo! predložila je da Hrvatski sabor podrži stav predsjednice Odbora za europske poslove i saborske zastupnice Jelene Miloš, koja je od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen zatražila reakciju te predložila prekid pristupnih pregovora sa Srbijom.
Jandroković je i taj prijedlog odbio.
Uslijedila je nova izravna prozivka Plenkovića. Benčić je odluku povezala s premijerovim odnosom prema Europskoj komisiji i njegovom spremnošću da od von der Leyen zatraži konkretan potez prema Srbiji.
”Vjerojatno je odbijen zato što Jandrokovićev šef Plenković nema hrabrosti to tražiti od Von der Leyen”, naglasila je.
Time je Benčić Plenkovića izravno prozvala zbog onoga što smatra nedovoljno odlučnim hrvatskim pritiskom prema Bruxellesu u vezi sa Srbijom. Njezin stav je da bi Hrvatska trebala snažnije tražiti europsku reakciju zbog veličanja Mladića.
Miloš traži reakciju Europske komisije
Jelena Miloš danas je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen uputila pismo u kojem traži jasnu reakciju na veličanje Ratka Mladića u Srbiji.
U pismu navodi da je Mladić pokopan uz državne počasti i prisutnost predstavnika srbijanskog državnog vrha, među kojima su bili i ministri. Miloš pritom izražava nezadovoljstvo zbog izostanka pravodobne reakcije Europske komisije.
Smatra da takvo postupanje nije u skladu s temeljnim europskim načelima koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
”Kao čelnica ključne institucije Europske unije, zajednice koja sukladno Ugovorima počiva na vrijednostima vladavine prava i ljudskih prava, imate političku odgovornost prema svim građanima Europske unije suprotstaviti se glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca, te imate i moralnu odgovornost prema žrtvama strašnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i njihovim obiteljima”, napisala je Miloš.
Od von der Leyen je zatražila da osudi slavljenje Mladića te da Vijeću Europske unije predloži prekid pristupnih pregovora sa Srbijom zbog poteza koje smatra neprihvatljivima.
”Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida u potpunoj je suprotnosti s europskim putem. Temeljne vrijednosti poštivanja ljudskih prava i vladavine prava ne smiju biti predmet političkih kalkulacija”, poručila je Miloš.
Možemo! je potom od Hrvatskoga sabora zatražio da zauzme jednak stav i podrži zahtjev za prekidom pregovora sa Srbijom sve dok, prema njihovu zahtjevu, srpske vlasti ne prestanu s veličanjem ratnih zločinaca i negiranjem genocida.
Dvije teme ponovno otvorile pitanje odgovornosti
Događaji u Saboru tako su istodobno otvorili dvije različite, ali politički vrlo osjetljive teme.
Jedna se odnosi na postupanje prema nezakonito odloženom otpadu u Gospiću, dostupnost informacija i zahtjev da Vlada iznese konkretan plan sanacije. Druga je povezana s odnosom Hrvatske prema Srbiji i pritiskom na institucije Europske unije zbog veličanja Mladića.
Benčić je u oba slučaja iznijela ozbiljne političke prozivke, a posebno je izravno povezala Plenkovića s pitanjem odgovornosti Vlade za stanje u sustavu gospodarenja otpadom te s tvrdnjom da Hrvatska nije dovoljno odlučno zatražila reakciju Bruxellesa prema Srbiji.
