Hrvatska javnost i dalje prati reakcije nakon velikog okupljanja u Zagrebu, a ono što je uslijedilo otvorilo je nova pitanja i izazvalo dodatnu pozornost.
Prosvjed je završen, ali rasprave koje su se oko njega vodile očito nisu. Dok se zbrajaju dojmovi i analiziraju poruke koje su se mogle čuti, iz političkih krugova stižu odgovori koji bi mogli dodatno usmjeriti javnu raspravu.
Jedna od najnovijih reakcija posebno se izdvojila. Stigao je niz poruka i odgovora na pitanja koja su građani posljednjih dana otvoreno postavljali, a dio onoga što je izrečeno zasigurno će ponovno privući pozornost.
Stigle reakcije nakon prosvjeda
O problemu otpada u Gospiću, nakon prosvjeda u Zagrebu, govorila je ministrica zdravstva i članica HDZ-a Irena Hrstić.
Na pitanje predstavljaju li poruke s prosvjeda ozbiljan udarac Vladi, ministrica Hrstić odgovorila je kako je jasno čula poruke građana i na ranijim sastancima.
GRAĐANI REKLI SVOJE: Postavljeno im pitanje što misle o Plenkoviću, ovakve odgovore nitko nije mogao zamisliti
2
JE LI OVO MOGUĆE: Ako se ove tvrdnje pokažu točnima, cijela Hrvatska bi se digla na noge
3
NOVI HOROR U HRVATSKOJ: Otkrivena je nova zastrašujuća količina otpada, iza svega stoji nešto što nitko nije mogao zamisliti
“Činjenica je da cijelo vrijeme i radimo na ovom problemu zbog kojeg su građani danas prosvjedovali, a to je pitanje postojanja opasnog otpada u Gospiću, sanaciji i njegovom odvozu”, rekla je ministrica.
Dodala je da ona može govoriti o utjecaju na ljudsko zdravlje. Prosvjednici su nosili poruke poput “Izdali ste Liku, zdravlje nema cijenu”. Ministrica je komentirala da zdravlje nikad nema cijenu.
“Sve što treba učiniti za zdravlje smo učinili, pa ćemo i u ovoj situaciji”, izjavila je.
Poruke prema Vladi shvatila je kao izraz nesigurnosti građana.
“Osjećaju ozbiljnu nesigurnost, što itekako razumijem kao ministrica zdravstva. Na nama je da ih kroz činjenice i naše djelovanje te konkretne korake razuvjerimo i umirimo”, poručila je.
“Broj ljudi na prosvjedu nije dokaz nepovjerenja”
Jedno od pitanja koje se nametnulo nakon velikog broja okupljenih građana bilo je i pitanje povjerenja u Vladu.
Upitana vjeruju li joj građani s obzirom na to da ih Vlada već duže vrijeme uvjerava da je sve u redu, a prosvjed je ipak bio masovan, Hrstić je rekla da broj ljudi na prosvjedu nije dokaz nepovjerenja.
“Kao ministrica mogu reći da kontinuirano komuniciramo o svim nalazima do sad, učestalije mjerimo vodu, ali ne samo to, nego postoji li utjecaj na hranu.
Građanima govorimo što treba činiti ako se nešto dogodi. U ovom trenutku ni jedan nalaz na to ne ukazuje”, objasnila je.
Ministrica ipak nije mogla dugoročno jamčiti da je zdravlje ljudi sigurno.
“U medicini nikad nema jednoznačnog tumačenja. Svaka zdravstvena preporuka može biti samo na osnovu onoga što u tom trenutku znate.
A ja sada mogu reći da svi nalazi koji su do sad napravljeni ne ukazuju da ima ikakvog onečišćenja u vodi iz javne zdravstvene opskrbe”, rekla je.
Potvrdila je da razumije zabrinutost žene koja živi 50 metara od silosa.
“Normalno da se osjeća ne samo trenutačno zabrinuto, nego i dugoročno. Baš zato pojačavamo mjerenja, ne bismo li sve uhvatili ranije i na vrijeme prevenirali”, dodala je.
Rok koji su postavili prosvjednici
Jedan od zahtjeva prosvjednika je da se zakopani otpad ukloni u roku od tri mjeseca.
O realnosti tog zahtjeva ministrica je rekla:
“Na nedavnom sastanku na kojem je bio i premijer Plenković, a i ja osobno, premijer je jasno govorio o rokovima, ministrica također.
I tada je rečeno da će se sve napraviti čim prije sukladno zakonu.”
Na pitanje jesu li tri mjeseca realan rok, odgovorila je da ne može govoriti o tome jer ne sudjeluje u nabavi tvrtki koje će obavljati posao.
“Ono što mogu sigurno reći jest da ćemo sve rokove koji su mogući skratiti i napravit će se u najkraćem roku”, izjavila je Hrstić.
“Vlada je vrlo ozbiljno pristupila problemu”
Na pitanje je li sustav zakazao, ministrica je odgovorila da u zbrinjavanju otpada sudjeluje više institucija.
“Ako postoji problem na nekoj razini, onda to sigurno treba utvrditi. Otpad je važna tema, o tome se govori godinama, a sad govorimo o ozbiljnom problemu kojeg treba sagledati u tom kontekstu”, kazala je.
Prema istraživanju RTL-a, gotovo tri četvrtine ispitanih za problem krivi Vladu.
“Otpad je sam po sebi nešto štetno. U ovom trenutku imamo ozbiljnu prijetnju i činjenicu, njome se ozbiljno bavimo, poduzimamo korake i sigurna sam da će biti riješeno. Vlada je vrlo ozbiljno pristupila problemu”, komentirala je ministrica.
Što je Plenković rekao na prosvjed?
Potvrdila je da je u stalnom kontaktu s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji se trenutačno nalazi u Italiji.
“Vlada radi 365 dana u godini, 24 sata. Ja se više puta u danu čujem s njim, upućen je u sve što se događa. Komuniciramo. Vlada radi i ozbiljno shvaća problem”, rekla je.
Na pitanje što je premijer rekao na prosvjed, odgovorila je:
“Nisam ga pitala.”
Dodala je da nije pitanje osjećaja, nego djelovanja.
“Komuniciramo da problem postoji, da na problemu već radimo i da ćemo ga riješiti kao i svaki do sada”, zaključila je ministrica Hrstić.
Hrvatska i dalje uvozi velike količine otpada
U Hrvatsku svake godine uđe prosječno više od 870 tisuća tona otpada, od čega najveći dio, oko 864 tisuće tona, čini neopasni otpad.
Opasnog otpada uveze se oko sedam tisuća tona. Podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da se najviše uvoze metal, papir, karton i drvo kao sekundarne sirovine.
Oko 64 posto otpada stiže iz članica Europske unije, a 34 posto iz trećih zemalja.
Istovremeno, Hrvatska otpad i izvozi. Tijekom 2024. godine izvezeno je gotovo 961 tisuću tona, što je oko 90 tisuća tona više od uvoza.
