Pelješki most, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, ponovno se našao u središtu pozornosti nakon novih informacija o stanju njegove konstrukcije. Stručnjaci upozoravaju da će most nakon samo četiri godine od puštanja u promet morati proći opsežnu sanaciju, a pojedine njihove tvrdnje izazvale su veliku pozornost javnosti.
Upozorenja tijekom izgradnje
Prema informacijama koje su izašle u javnost, nadzorna tijela tijekom izgradnje pismeno su upozorila Hrvatske ceste da receptura betona za zaštitni sloj armature nije odgovarajuća.
Prema tim navodima, Hrvatske ceste odgovorile su kako se projekt i receptura betona ne mogu mijenjati te da se radovi moraju izvoditi prema projektu slovenskog projektanta Marjana Pipenbahera.
S druge strane, Hrvatske ceste odbacuju takve tvrdnje te poručuju da tijekom izgradnje nisu zaprimile upozorenja kako receptura betona ili zaštitni sloj armature nisu odgovarajući. Ističu da je beton ugrađen u skladu s projektnom dokumentacijom te da su svi materijali imali propisanu dokumentaciju i potrebne certifikate.
Pukotine nakon samo četiri godine
Na Pelješkom mostu uočene su pukotine na zaštitnom sloju betona oko armature zbog kojih će biti potrebna višemjesečna sanacija.
GORI SITUACIJA U HRVATSKOJ: Gradonačelnica žestoko napala Thompsona, tvrdi da vrijeđa hrvatske žrtve zbog ovoga
2
KREĆE KAOS: Dabro odgovorio Pupovcu nakon prozivki Hrvatske, nikad nije bio žešći
3
NEVIĐENE SCENE U MEĐUGORJU: Nakon što su ga uhvatili napadač je ovim potezom zbunio sve, oglasio se Plenković
Prema mišljenju stručnjaka, trenutačno nije ugrožena nosivost mosta, no upozoravaju da je sanacija nužna kako bi se spriječilo prodiranje vode i razvoj korozije na metalnoj armaturi.
Profesor emeritus Jure Radnić naveo je kako su pukotine široke do približno pola milimetra, dok na pojedinim mjestima voda već prodire kroz zaštitni sloj betona, što dugoročno može utjecati na trajnost konstrukcije.
Izjava stručnjaka koja je izazvala veliku pozornost
Posebnu pozornost izazvala je izjava ovlaštenog građevinskog inženjera i sudskog vještaka Mihe Prlende.
On tvrdi da u povijesti mostogradnje nije zabilježeno da ovakav most mora u tako opsežnu sanaciju nakon samo četiri godine od puštanja u promet.
Prlenda smatra da se tijekom izgradnje očito nisu u potpunosti poštivala pravila struke te je izrazio uvjerenje da je bilo propusta u njezi betona, koju smatra jednim od ključnih elemenata pri izgradnji ovakvih građevina.
Naglasio je kako su nadzorni inženjeri i projektant morali svakodnevno pratiti sve faze ugradnje i stvrdnjavanja betona te voditi odgovarajuću dokumentaciju.
Usporedba s drugim hrvatskim mostovima
Profesor emeritus Jure Radnić usporedio je Pelješki most s Paškim, Krčkim i Masleničkim mostom.
Istaknuo je da su ti mostovi prve velike sanacije dočekali tek nakon više desetljeća korištenja, dok je kod Pelješkog mosta potreba za tako ranom i zahtjevnom sanacijom, prema njegovoj ocjeni, iznenađujuća.
Dodao je kako će predstojeća sanacija biti važna za očuvanje dugoročne trajnosti mosta, ali stručnjaci ističu da će tek detaljna ispitivanja pokazati puni opseg potrebnih radova.
