Vojni mimohod održan u Parizu povodom Dana pada Bastille prošao je bez sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske nakon što je predsjednik Zoran Milanović ostao pri odluci da ne odobri njihovo sudjelovanje. Time je nastavljen njegov otvoreni sukob s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom obrane Ivanom Anušićem, a cijeli slučaj ponovno je otvorio raspravu o smjeru hrvatske vanjske i sigurnosne politike.
Milanović je pariški skup opisao kao okupljanje takozvane „koalicije voljnih“, odnosno skupine država koja djeluje izvan formalnih okvira NATO-a. Smatra da takav format ne stvara nikakve obveze za Hrvatsku te da nije riječ o službenom sastanku Saveza.
Različita tumačenja pariškog skupa
Francuski predsjednik Emmanuel Macron organizirao je sastanak europskih čelnika koji je bio posvećen sigurnosnim pitanjima i potpori Ukrajini. Prema Milanovićevu stajalištu, riječ je o ad hoc političkom formatu koji nije dio službenih institucija NATO-a ni Europske unije.
Dio javnosti podržao je predsjednikovu argumentaciju, podsjećajući da Francuska prošle godine nije poslala svoje vojnike na vojni mimohod u Zagrebu te ukazujući na vojnu suradnju Pariza i Beograda.
S druge strane, dio građana dijeli stav premijera Plenkovića da Hrvatska mora sudjelovati na ovakvim međunarodnim okupljanjima kako bi zadržala utjecaj među europskim partnerima i aktivno sudjelovala u raspravama o sigurnosnim pitanjima.
Kompromis umjesto Hrvatske vojske
Kako bi Hrvatska ipak bila predstavljena u Parizu, Vlada je pronašla kompromisno rješenje pa su umjesto pripadnika Hrvatske vojske na mimohodu sudjelovali pripadnici specijalne policije.
Premijer je pritom naglasio da Hrvatska nastavlja pružati političku i humanitarnu potporu Ukrajini, ali bez uključivanja u vojne aktivnosti koje nadilaze postojeće obveze države.
Političke posljedice
U političkim krugovima smatra se da je predsjednik iskoristio svoje ustavne ovlasti kako bi spriječio sudjelovanje Hrvatske vojske u događaju koji, prema njegovu mišljenju, nije dio službenih međunarodnih sigurnosnih mehanizama.
Istodobno Vlada smatra da Hrvatska mora biti prisutna na sastancima na kojima se raspravlja o europskoj sigurnosti kako ne bi izgubila utjecaj među najvažnijim zapadnim partnerima.
Analitičari upozoravaju da dugotrajni sukob između predsjednika Republike i Vlade ostavlja posljedice na funkcioniranje državnih institucija te dodatno produbljuje razlike u vođenju vanjske politike.
Borba za političke bodove
Rasprava o pariškom mimohodu postala je i novo političko nadmetanje između dvojice najistaknutijih hrvatskih političara.
Milanović je svoju odluku predstavio kao zaštitu nacionalnih interesa i poštivanje ustavnih ovlasti, dok Plenković smatra da je riječ o potezu koji Hrvatsku udaljava od važnih europskih sigurnosnih procesa.
Dodatne reakcije izazvao je i protokol tijekom pariške svečanosti, gdje je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sjedio u prvom redu, dok je hrvatski premijer bio u drugom. Iako je raspored sjedenja određen prema diplomatskom protokolu, taj je detalj izazvao brojne političke komentare u Hrvatskoj.
Na domaćoj političkoj sceni rasprava o pariškom mimohodu tako je prerasla u još jedno poglavlje dugotrajnog sukoba između predsjednika Republike i predsjednika Vlade, pri čemu obje strane tvrde da upravo njihova politika najbolje štiti hrvatske interese.
