
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je na konferenciji za novinare kako je cilj prijedloga „Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“ zaustaviti preglasavanje Hrvata i osigurati provedbu načela konstitutivnosti koje je zajamčeno Daytonskim sporazumom.
Penava je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji dio političke scene i medija govori o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te odbacio tvrdnje da inicijativa Domovinskog pokreta ima veze s obnovom Herceg-Bosne.
- Želim naglasiti da je jedini smisao reakcije Domovinskog pokreta činjenica da se u susjednoj BiH, koja je svim svojim temeljnim aktima i poviješću utemeljena na jednakopravnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, ta jednakopravnost i ravnopravnost grubo krše u kontinuitetu već nekoliko desetljeća.
O tome se šuti i nedovoljno glasno i jasno komunicira. Tema naše inicijative je samo jedna stvar: vrlo jasna, vrlo čista, vrlo pravedna, vrlo logična i vrlo dobronamjerna prema BiH i hrvatskom narodu, a to je zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jedinstvenu izbornu jedinicu u kojoj Hrvate nitko više neće moći preglasavati. To je suština rezolucije i ono na čemu inzistiramo. To je minimum koji se mora ispoštovati i ispod kojeg DP ni može ni hoće ići. Vjerujem da je to stav i partnera u vladajućoj koaliciji – rekao je Penava.
Kritike medijima i političkim protivnicima
Predsjednik Domovinskog pokreta smatra da se položaj Hrvata u BiH često ne prikazuje na odgovarajući način te je kritizirao dio medija i političkih aktera.
- Postavlja se pitanje, a čast izuzecima na političkoj sceni i u javnom prostoru, kako stvari stoje kada govorimo o obespravljenosti Hrvata u BiH. Pogledajte komentare i naslovnice u hrvatskim medijima, kako i na koji način pasivno, ružno i nekritički sagledavaju tu obespravljenost, umjesto da kompletan hrvatski medijski i politički prostor stane u obranu onoga što je dogovoreno i onoga za što su hrvatski vojnici ginuli u BiH – poručio je Penava.
Posebno se osvrnuo na pojedine oporbene političare i stranke, među kojima su Možemo! i Dalija Orešković.
- Slušam jučer kolege iz Možemo! s tezom “trebaju se dogovoriti unutar BiH”. Tko se treba dogovoriti? Dogovor je potpisan i postignut u vremenu kada se ratovalo. Dogovorom je definirana ravnopravnost sva tri naroda i nitko na temelju toga nema pravo preglasavati Hrvate. O čemu priča gospoda? Kakvu poruku šalju Hrvatima u BiH? Takva poruka da se trebaju dogovoriti na temelju potpisanih sporazuma govori o tome da ti ljudi ne podržavaju Ustav i duh Daytonskog sporazuma. Najčešće zazivaju građansku BiH u kojoj će Hrvati biti preglasavani i polako nestati. Svjetonazor im je takav i vuče korijene iz nekih davnih priča. Prodavati maglu hrvatskom narodu o tome da se unutar BiH trebaju dogovoriti određene stvari pokraj potpisanih sporazuma je glupost, mazanje očiju i zavaravanje.
Slušam gospođu Daliju Orešković i eto nje opet na temi Herceg-Bosne i ustaša. Iako je pravnica, nažalost ne zna težinu potpisanih sporazuma, ne zna ništa o povijesti BiH, olako izgovara riječi kojima optužuje i radikalizira. Najradije bi to htjela svesti na crno i bijelo – ustvrdio je predsjednik Domovinskog pokreta.
Odustajanje od ideje o Herceg-Bosni
Podsjetimo, nakon političkih prijepora unutar vladajuće koalicije, Domovinski pokret javnosti je dostavio tekst Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Iz sadržaja prijedloga vidljivo je da je DP odustao od ranije spominjane ideje o oživljavanju Herceg-Bosne. Umjesto teritorijalnog preustroja BiH i uspostave trećeg entiteta, predlaže se uspostava posebne hrvatske izborne jedinice.
– Federacija BiH ostaje jedinstven teritorijalni i administrativni prostor. Podjela je isključivo funkcionalna i izborno-tehnička, osmišljena s jednim jedinim ciljem: osigurati da hrvatski član Predsjedništva BiH ima demokratski legitimitet naroda koji predstavlja. Neteritorijalna hrvatska izborna jedinica duboko je europski, racionalan i kompromisan model. On istodobno brani ustavni princip konstitutivnosti naroda i poštuje teritorijalni integritet BiH. Svako odbijanje ovog prijedloga od strane dijelova “političkog Sarajeva” razotkrilo bi njihovu stvarnu namjeru, a to nije obrana cjelovite BiH, već ustrajanje na pseudograđanskom konceptu s ciljem ukidanja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda – poručuju u DP-u.
U Domovinskom pokretu tvrde kako model neteritorijalne hrvatske izborne jedinice može istodobno osigurati unutarhrvatski politički konsenzus i otkloniti bojazni od novih teritorijalnih podjela u Bosni i Hercegovini.
Pravo veta i moguće sankcije
Rezolucija sadrži osam točaka, a među prijedlozima se nalazi i korištenje prava veta unutar institucija Europske unije kao sredstva za zaštitu interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Hrvatski sabor poziva Vladu RH na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u BiH. Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u BiH te pritom najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inženjering, osobito u smislu organiziranoga preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima.
Hrvatski sabor poziva Vladu RH da takve manipulacije nedvosmisleno osudi u okviru institucija EU i međunarodnih organizacija te da, sukladno nacionalnom zakonodavstvu (slijedeći diplomatsku praksu persona non grata), sankcionira političke i javne dužnosnike iz Bosne i Hercegovine koji potiču izborne inženjeringe na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini”, piše u rezoluciji.
Glavni tajnik DP-a Mladen Barać izjavio je da su razgovori s HDZ-om o rezoluciji u tijeku te da bi u sljedećih desetak dana trebalo biti poznato stajalište koalicijskog partnera.
Također je naveo kako su moguće određene izmjene prijedloga, uključujući dodatne konzultacije o dijelu koji se odnosi na reviziju državljanstva, te poručio da će DP tražiti mišljenja i drugih političkih aktera, uključujući oporbu i predsjednika Republike Zorana Milanovića.



