Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin upozorila je na problem dugih lista čekanja u Općoj bolnici Pula, ističući kako se radi o bolnici koju je aktualna ministrica zdravstva Irena Hrstić godinama vodila.
Kekin je u Puli govorila u sklopu kampanje “Javno zdravstvo DA, Medikol NE!”, kojom Možemo traži jačanje javnog zdravstvenog sustava i smanjenje ovisnosti o privatnim zdravstvenim uslugama.
Posebno je istaknula podatke o čekanjima na pojedine preglede, navodeći kako iza tih brojki stoje stvarni ljudi koji mjesecima čekaju dijagnozu ili liječenje.
“542 dana na kardiologa – to nisu samo brojke”
Prema riječima Kekin, u pulskoj bolnici na pregled kardiologa čeka se 542 dana, na ultrazvuk abdomena 530 dana, a na ultrazvuk dojke 459 dana.
“542 dana na kardiologa — to nisu brojke, to su ljudi”, poručila je Kekin, dodajući kako pacijenti čekaju odgovore koji su im važni za zdravlje i sigurnost.
Upravo zbog toga otvorila je pitanje političke odgovornosti, s obzirom na to da je Irena Hrstić prije ministarske funkcije godinama bila na čelu te zdravstvene ustanove.
“Ako nije riješila liste u svojoj bolnici, zašto bi u cijeloj Hrvatskoj?”
Kekin je poručila da aktualna ministrica mora objasniti kako planira riješiti problem na razini cijele države ako se isti izazovi nisu riješili u bolnici koju je ranije vodila.
“Tu imamo pravo pitati — ako liste čekanja nije uspjela riješiti u vlastitoj bolnici, zašto vjerujemo da će ih riješiti u cijeloj Hrvatskoj?”, poručila je.
Kritike na račun plana Ministarstva zdravstva
Zastupnica Možemo kritizirala je i najavljene promjene u sustavu prema kojima bi liječnici specijalisti određivali rokove za obavljanje pregleda i pretraga.
Prema njezinoj ocjeni, takav model ne rješava problem ako nema dovoljno liječnika, medicinskog osoblja, uređaja i dostupnih termina.
“Bez povećanja kapaciteta problem se samo premješta s jednog mjesta na drugo”, poručila je.
Problem, tvrdi Kekin, počinje puno ranije
Kekin je upozorila i na stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, navodeći kako liste čekanja ne nastaju tek u bolnicama.
Prema njezinim riječima, obiteljska medicina godinama nije dobivala dovoljno pažnje i podrške, zbog čega se dio tereta prebacuje na bolnički sustav.
Smatra da liječnici obiteljske medicine trebaju imati snažniju ulogu u sustavu, a ne samo izdavati uputnice.
“Novac mora ići u javno zdravstvo”
Kekin je kao jedan od problema istaknula i način upravljanja zdravstvenim sustavom.
Poručila je da bi sredstva trebala biti usmjerena prema jačanju javnog zdravstva, boljem upravljanju ustanovama i smanjenju dugih čekanja.
Prema njezinim riječima, liste čekanja od nekoliko stotina dana ne mogu nestati samo novim pravilima i administrativnim promjenama, nego zahtijevaju rješavanje uzroka problema.
Rasprava o stanju zdravstva i listama čekanja tako se nastavlja, dok iz vlasti ističu svoje mjere za poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga.
