Velike promjene na biroima za zapošljavanje u FBiH: Evo šta bi novi zakon mogao donijeti građanima

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ponovo pokreće reformu sistema evidencije nezaposlenih, a jedna od ključnih novina je razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla.

Federalno tržište rada moglo bi uskoro doživjeti jednu od najvećih reformi u posljednjih nekoliko godina. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike najavilo je novi pokušaj usvajanja Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, kojim bi se značajno promijenio način vođenja evidencije osoba prijavljenih na biroima za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prema riječima federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, postojeći sistem više ne odražava stvarno stanje na tržištu rada. Kako ističe, veliki broj osoba koje se vode kao nezaposlene zapravo aktivno ne traži posao, već status na biroima koriste radi ostvarivanja određenih prava.

Evidencije ne prikazuju stvarno stanje

Prema procjenama Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, samo oko 30 posto osoba prijavljenih na biroima za zapošljavanje zaista aktivno traži posao. Ostali su prijavljeni prvenstveno zbog zdravstvenog osiguranja, socijalnih prava ili drugih beneficija koje proizlaze iz statusa nezaposlene osobe.

Ministarstvo smatra da takav sistem otežava realno sagledavanje potreba tržišta rada i provođenje kvalitetnih mjera zapošljavanja.

U Federaciji BiH trenutno se na evidencijama biroa nalazi više od 250.000 osoba, dok poslodavci iz brojnih sektora istovremeno upozoravaju na ozbiljan nedostatak radne snage.

Aktivni i pasivni tražioci posla

Jedna od najvažnijih novina novog zakona odnosi se na razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja.

Aktivnim tražiocima posla smatrale bi se osobe koje su spremne prihvatiti ponuđeni posao, učestvovati u programima prekvalifikacije i dokvalifikacije te koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

S druge strane, pasivni tražioci posla bili bi oni koji se na biroima vode prvenstveno radi ostvarivanja određenih prava, poput zdravstvenog osiguranja ili drugih socijalnih beneficija.

Iz Ministarstva naglašavaju da cilj reforme nije ukidanje stečenih prava građanima, već efikasnije usmjeravanje sredstava prema osobama koje zaista žele pronaći zaposlenje.

Zašto su građani prijavljeni na biroima?

Veliki broj građana ostaje prijavljen na biroima jer su mnoga prava vezana upravo za status nezaposlene osobe.

Prema podacima Ministarstva, samo u Kantonu Sarajevo postoji čak 29 različitih prava koja građani mogu ostvariti na osnovu prijave na biro za zapošljavanje.

Pored zdravstvenog osiguranja, status nezaposlene osobe često predstavlja osnov za ostvarivanje dječijeg dodatka, porodiljskih naknada, socijalne pomoći i drugih beneficija.

Poslodavci podržavaju reformu

Udruženje poslodavaca Federacije BiH već duže vrijeme podržava usvajanje ovog zakona, ističući da je reforma sistema zapošljavanja jedna od ključnih ekonomskih mjera za stabilizaciju tržišta rada.

Poslodavci upozoravaju da kompanije iz građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva, proizvodnje i IT sektora godinama imaju problem s pronalaskom radnika.

Smatraju da trenutni sistem ne daje realnu sliku raspoložive radne snage, te da bi razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla moglo doprinijeti smanjenju sive ekonomije i efikasnijem povezivanju poslodavaca s radnicima.

Zakon još čeka političku podršku

Prijedlog zakona ranije nije dobio potrebnu podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Za njegovo usvajanje glasalo je 45 zastupnika, dok je 19 bilo protiv, a 17 suzdržano.

Dio opozicije upozorava da bi pojedine kategorije građana mogle ostati bez određenih prava ukoliko budu svrstane među pasivne tražioce posla.

Iz Ministarstva odbacuju takve tvrdnje i poručuju da reforma nema za cilj ukidanje postojećih prava, već uspostavljanje funkcionalnijeg sistema evidencije i podrške nezaposlenima.

Šta bi građani mogli očekivati?

Ukoliko zakon bude usvojen, biroi za zapošljavanje u Federaciji BiH mogli bi dobiti znatno aktivniju ulogu u pronalasku zaposlenja za građane.

Naglasak bi bio na edukaciji, prekvalifikacijama, stručnom osposobljavanju i intenzivnijoj saradnji s poslodavcima.

Stručnjaci smatraju da bi preciznije evidencije omogućile efikasnije trošenje budžetskih sredstava, smanjenje rada na crno i bolje planiranje politika zapošljavanja.

Ipak, konačna sudbina zakona zavisit će od podrške zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, gdje će se prijedlog ponovo naći u proceduri.