Početkom 2024. godine, pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini privukla je najava navodne istrage o trošenju sredstava američke razvojne agencije USAID. Međutim, ono što se u javnosti predstavljalo kao pravna provjera finansijskih tokova, u pozadini je zapravo bio početak lobističke kampanje s ciljem ukidanja američkih sankcija predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Američki advokat s političkom pozadinom dolazi u Banjaluku
Martin De Luka, bivši tužilac u Ministarstvu pravde SAD-a i saradnik na projektima povezanima s Donaldom Trumpom, posjetio je Banjaluku krajem februara. U javnosti je njegovo prisustvo predstavljeno kao dio istrage o sumnjivom utrošku više od 400 miliona dolara koje je USAID navodno usmjerio u BiH u prethodne četiri godine. Prema tvrdnjama koje su plasirane u javni prostor, za oko 250 miliona dolara nije bilo jasno gdje su ta sredstva završila.
Ipak, kako se kasnije ispostavilo, De Luka nije boravio u Bosni i Hercegovini zbog bilo kakve zvanične istrage. Njegov dolazak je bio dio lobističke operacije u korist predsjednika RS Milorada Dodika. Planirana strategija uključivala je saradnju sa renomiranom američkom advokatskom firmom Boies Schiller Flexner (BSF), čiji su predstavnici također dolazili u Banjaluku.
Višednevna posjeta i tajni sastanci s vrhom RS
Osim februarskog dolaska, delegacija BSF-a ponovo je boravila u Banjaluci od 4. do 11. aprila 2024. godine. Delegaciju je činilo sedam američkih i britanskih pravnih stručnjaka: Luk Langam, Brena Mekonel, Endru Herzi, Endru Smit, Džon Kučera, Anita Franklin i Martin De Luka. Tokom svog boravka bili su smješteni u hotelu u centru Banjaluke, a svi troškovi, uključujući rezervaciju poslovnih sala, bili su pokriveni od strane Kabineta predsjednika RS.
Organizaciju smještaja i logistike pomogao je i Siniša Milić iz Zvornika, predsjednik Udruženja za mobilnost i edukaciju “Aranea”, udruženja blisko povezanog s vladajućom strukturom u RS. On je zatražio da svi troškovi budu fakturisani direktno ovom udruženju, čime se dodatno pokušao prikriti stvarni naručilac aktivnosti.
Tokom boravka, članovi advokatske kancelarije BSF redovno su održavali sastanke s Dodikovim savjetnicima Markom Romićem i Branislavom Okukom. Prevoz i sigurnost osiguravali su službeni automobili Kabineta predsjednika i republičkih institucija. Pored toga, De Luka i njegov kolega Endru Smit održali su i sastanak s direktorom policije RS, Sinišom Kostreševićem, u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
Cilj lobiranja: Skidanje sa crne liste SAD i preusmjeravanje narativa
Glavni cilj angažmana advokatske kancelarije Boies Schiller Flexner jeste lobiranje kod američkih vlasti s namjerom ukidanja sankcija koje je Washington uveo Dodiku zbog njegovog antidejtonskog djelovanja i prijetnji teritorijalnom integritetu BiH. Lobisti pokušavaju promijeniti narativ predstavljajući rukovodstvo Federacije BiH kao navodne korisnike nepravilno korištenih USAID sredstava, dok RS pokušavaju prikazati kao žrtvu političke diskriminacije i nepravednih odluka.
Plan lobističkog djelovanja uključuje kontakte sa strukturama nove američke administracije, ali i sa medijskim i političkim krugovima bliskim republikanskom establišmentu u SAD-u.
Ko je Martin De Luka?
Martin De Luka ima zavidnu karijeru u američkom pravosuđu. Radio je kao tužilac u Ministarstvu pravde SAD, a jedno vrijeme bio je i specijalni pomoćnik tužioca u njujorškom okrugu Manhattan. Tokom karijere radio je na slučajevima koji su uključivali korupciju, pranje novca, finansiranje terorizma, kao i međunarodni organizovani kriminal. Njegov profesionalni opus uključuje saradnju s FBI-jem, obavještajnim agencijama i međunarodnim pravosudnim institucijama.
Osim toga, bio je pravni zastupnik Marka Fogela, američkog državljanina koji je u Rusiji bio osuđen zbog navodnog krijumčarenja droge, te je bio aktivno uključen u komunikaciju s američkim zvaničnicima kako bi se obezbijedilo njegovo puštanje na slobodu.
De Luka je također povezivan s Trump Media Group i video platformom Rumble. Nedavno je bio angažovan u pravnim aktivnostima u Brazilu, gdje se zalagao protiv blokade ove platforme koju je odredio tamošnji vrhovni sud.
Pročitajte i: Međunarodne osude Milorada Dodika: Francuska i Slovenija uz BiH, Hrvatska kritična prema Schmidtovom izvještaju
