Cijene goriva na bh. pumpama znatno pale – Da li će i kada će hrana pojeftiniti
Građani Bosne i Hercegovine ovih dana svjedoče padu cijena goriva, što je u ekonomskoj teoriji često signal da bi i druge cijene – posebno hrane – mogle slijediti isti trend. Međutim, stvarnost na domaćem tržištu govori drugačije. Dok se cijene nafte i energenata globalno smanjuju, cijene osnovnih životnih namirnica u BiH i dalje ostaju visoke ili stagniraju, što izaziva zabrinutost među potrošačima.
Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, globalne cijene robe bi mogle pasti za čak 12% u 2025. godini. Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17%, a cijene hrane za oko 7%, što bi potencijalno moglo rasteretiti kućne budžete širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovaj trend ne mora nužno značiti pad cijena na domaćem tržištu.
Bosna i Hercegovina – zemlja uvozne zavisnosti
U BiH je prisutna velika uvozna zavisnost kada je u pitanju hrana. Iako postoji domaća proizvodnja, veliki dio prehrambenih proizvoda dolazi iz inostranstva. To znači da su cijene hrane u BiH direktno povezane s globalnim tržišnim kretanjima, ali i sa faktorima poput uvoznih marži, troškova logistike i ponašanja domaćih trgovaca.
Ekonomista Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, ističe da je pad cijena nafte u svijetu rezultat usporavanja globalne ekonomske aktivnosti. On dodaje da bi, u teoriji, pad cijena energenata trebao smanjiti troškove proizvodnje i distribucije hrane, ali da je tržište u BiH specifično.
“Kada cijene rastu, to se vrlo brzo reflektuje na cijene proizvoda i usluga. Međutim, kada dođe do pada ulaznih troškova, prilagođavanje cijena je mnogo sporije i često neproporcionalno”, objašnjava Gligorić.
Zašto gorivo pojeftinjuje, ali hrana ne?
Jedan od ključnih problema je nedostatak efikasne tržišne kontrole. Igor Gavran, ekonomski analitičar, naglašava da trgovci u BiH vrlo lako koriste rast cijena goriva kao izgovor za povećanje cijena drugih proizvoda, dok u slučaju pojeftinjenja goriva rijetko dolazi do korekcije cijena u korist potrošača.
“Problem je što u BiH ne postoji ni stvarni pritisak potrošača, niti odlučna reakcija institucija koje bi kontrolisale tržište. Zbog toga cijene ostaju nerealno visoke čak i kada objektivno više ne postoji potreba za tim”, smatra Gavran.
On također upozorava da je 2025. godina i dalje veoma neizvjesna, te da se prognoze poput onih iz izvještaja Svjetske banke trebaju uzimati s oprezom. Situacija na svjetskom tržištu može se brzo promijeniti usljed geopolitičkih tenzija, klimatskih promjena ili drugih globalnih kriza.
Ekonomski rast u BiH ne osjeća obični građanin
Prema podacima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je u prethodnoj godini ostvarila ekonomski rast od 2,6%, a projekcije za 2025. godinu govore o blago većoj stopi rasta od 2,7%. Iako to zvuči pozitivno, realnost je da obični građani taj rast ne osjećaju u svakodnevnom životu – naročito kada su u pitanju cijene hrane, stanarine i komunalnih usluga.
Svjetska banka preporučuje da BiH pređe sa modela rasta baziranog na potrošnji na rast vođen izvozom i investicijama, uz stvaranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti. Također, preporučuje se prekvalifikacija radne snage za takozvana „zelena radna mjesta“, koja imaju potencijal za jačanje produktivnosti i održivosti.
Šta može pokrenuti pad cijena hrane u BiH?
Za konkretan pad cijena hrane na domaćem tržištu potrebni su jasni faktori:
-
Snažniji nadzor nad formiranjem cijena – Državne institucije moraju pratiti i reagovati na nepravilnosti u formiranju cijena i marži u trgovačkom sektoru.
-
Povećanje konkurencije – Ulazak novih maloprodajnih lanaca i podrška domaćim proizvođačima mogla bi oboriti cijene kroz tržišnu konkurenciju.
-
Veća informisanost potrošača – Educirani potrošači koji znaju svoja prava i aktivno ih koriste mogu stvoriti pritisak na trgovce.
-
Pad ulaznih troškova – Trajni pad cijena energenata i sirovina, ako se dosljedno prenese na krajnje proizvode, mogao bi smanjiti cijene hrane.
