Ugledni teorijski fizičar Dejvid Gros, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, upozorio je da bi čovječanstvo moglo nestati brže nego što se očekuje, ističući ozbiljne globalne prijetnje.
Kratak rok za opstanak
Prema njegovoj procjeni, malo je vjerovatno da će čovječanstvo opstati nakon 2060. godine.
Gros podsjeća da su čak i tokom perioda nakon Hladnog rata postojale procjene o riziku od nuklearnog sukoba, koji je tada iznosio oko jedan posto godišnje.
Danas smatra da je taj rizik porastao na približno dva posto, što znači da svake godine postoji značajna vjerovatnoća globalnog konflikta.
Na osnovu takvih procjena, očekivani „životni vijek“ čovječanstva mogao bi biti oko 35 godina.
Sve veće globalne tenzije
Gros ističe da se situacija pogoršala u posljednjim decenijama, ukazujući na rastuće napetosti između nuklearnih sila.
Posebno naglašava odnose između zemalja poput Indije, Pakistana i Irana, kao i sukobe koji uključuju Rusiju i Ukrajinu.
Dodaje da danas postoji devet nuklearnih država, što dodatno komplikuje globalnu sigurnosnu situaciju.
Uloga vještačke inteligencije
Pored nuklearnih prijetnji, Gros upozorava i na sve veći utjecaj vještačke inteligencije u vojnim sistemima.
Prema njegovim riječima, postoji rizik da automatizovani sistemi i AI preuzmu donošenje odluka, što može ubrzati i otežati kontrolu nad potencijalnim sukobima.
Također naglašava problem nepouzdanosti AI sistema, koji ponekad mogu generisati netačne informacije.
Postoji li rješenje?
Uprkos zabrinutosti, Gros smatra da postoji mogućnost da čovječanstvo izbjegne najgori scenario.
Podsjeća da su globalna upozorenja naučnika u prošlosti dovela do zajedničkih akcija, te vjeruje da se i sada mogu pronaći rješenja.
“Mi smo stvorili ove prijetnje, ali ih možemo i zaustaviti”, poručio je.