Slučaj koji je ranije privukao pozornost sada je dobio novi i ozbiljan nastavak. Nakon što su istražitelji mjesecima prikupljali informacije i provjeravali okolnosti cijelog događaja, nadležno državno odvjetništvo donijelo je odluku koja otvara novo poglavlje ovog postupka.
U središtu slučaja nalazi se osoba koja je tijekom službe imala pristup podacima koji nisu bili namijenjeni javnosti. Prema navodima optužnice, upravo su ti podaci kasnije postali predmet komunikacije s drugom osobom, a zatim su, prema tvrdnjama tužiteljstva, prosljeđivani dalje.
Detalji slučaja sada su poznatiji, no konačan odgovor o odgovornosti okrivljenika tek treba dati nadležni sud.
Optužnica nakon provedene istrage
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je, nakon provedene istrage, optužnicu protiv hrvatskog državljanina rođenog 1971. godine, bivšeg vojnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i državljanke Republike Srbije rođene 1979. godine.
Oboje se optužnicom tereti za kazneno djelo špijunaže.
Hrvatski državljanin označen je kao prvookrivljeni. Prema navodima optužnice, tijekom službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, od veljače do prosinca 2022. godine, u više je navrata drugookrivljenici učinio dostupnima klasificirane podatke koji su mu bili povjereni i kojima je imao pristup zbog svojih službenih dužnosti.
Riječ je, dakle, o podacima do kojih nije došao kao privatna osoba, nego kroz posao koji je obavljao u sustavu obrane.
Što mu se konkretno stavlja na teret?
Prema priopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, prvookrivljeni je znao da drugookrivljenica podatke koje joj je davao prikuplja za stranu državu, stranu pravnu osobu ili osobu.
Optužnicom se također navodi da su ti podaci potom prosljeđivani na više stranih adresa.
Upravo taj dio slučaja posebno je važan jer se ne radi samo o tome da je netko imao pristup klasificiranim informacijama, nego o tvrdnji tužiteljstva da su one nakon toga mogle završiti izvan Hrvatske.
Ipak, važno je naglasiti da su to navodi optužnice i da se okrivljenici smatraju nedužnima dok im se pravomoćnom sudskom odlukom ne utvrdi krivnja.
Drugi dio priče vodi prema Kosovu
Slučaj je dodatnu pozornost privukao zbog ranije objavljenih informacija o odnosu između dvoje okrivljenika i području na kojem je hrvatski vojni pilot jedno vrijeme služio.
Prema ranijim neslužbenim informacijama, riječ je o sociologinji A. M. iz Kosovske Mitrovice i pilotu J. I. iz Splita.
Pilot je jedno vrijeme bio pripadnik hrvatskog kontingenta na Kosovu, u sklopu KFOR-a, međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom NATO-a.
KFOR ima zadaću pridonositi održavanju sigurnog okruženja i stabilnosti na Kosovu, zbog čega informacije povezane s njegovim djelovanjem mogu imati posebnu osjetljivost.
Upravo se njegovo iskustvo i boravak na Kosovu spominju u ranijim informacijama o predmetu.
Navodna komunikacija preko WhatsAppa
Prema informacijama koje su ranije objavljene, dvoje osumnjičenih komunicirali su i putem WhatsAppa.
U tim su se porukama, prema tadašnjim neslužbenim navodima, razmjenjivale informacije o kretanju i planovima snaga KFOR-a povezanim sa situacijom na sjeveru Kosova.
Prema istim navodima, informacije koje je pilot navodno prenosio partnerici nisu trebale ostati samo između njih dvoje.
Navodi se da ih je ona potom prosljeđivala dalje, među ostalim čelnim ljudima stranke Srpska lista, ali i jednom novinaru poznate međunarodne novinske agencije.
Ove informacije treba razlikovati od onoga što je službeno navedeno u novoj optužnici. DORH u svom priopćenju potvrđuje optužnicu i navode o klasificiranim podacima te njihovu prosljeđivanju, dok su detalji o konkretnim primateljima i komunikaciji ranije objavljeni kao neslužbene informacije.
Tko je druga okrivljenica?
Druga okrivljenica je državljanka Republike Srbije rođena 1979. godine.
Prema ranijim informacijama, riječ je o sociologinji iz Kosovske Mitrovice koja je službeno bila nezaposlena, a navodno je radila za jednu njemačku organizaciju.
Njezin odnos s hrvatskim pilotom također se spominjao u ranijim izvještajima, pri čemu je navedeno da su bili ljubavni partneri.
Upravo je njihova međusobna komunikacija, prema tada objavljenim informacijama, bila jedan od elemenata koji su istražitelji trebali provjeravati.
Uhićeni na otoku splitskog arhipelaga
Slučaj je u javnost dospio još prošle godine, kada su se pojavile informacije o njihovom uhićenju.
Prema tada objavljenim podacima, oboje su uhićeni krajem srpnja 2025. godine na jednom otoku splitskog arhipelaga.
Nakon toga su ispitani na splitskom Županijskom državnom odvjetništvu.
Tada se još govorilo o sumnjama i neslužbenim informacijama, dok je danas situacija drugačija jer je nakon provedene istrage podignuta optužnica.
Što se sada događa s drugookrivljenicom?
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu predložilo je Županijskom sudu u Splitu produljenje mjera opreza protiv druge okrivljenice.
Kao razlog navedena je opasnost od bijega.
O prijedlogu i daljnjim mjerama odlučuje nadležni sud, dok se kazneni postupak nastavlja nakon podizanja optužnice.
U priči se spominje i Srpska lista
Jedan od detalja koji je privukao posebnu pozornost odnosi se na Srpsku listu, koja se prema ranije objavljenim informacijama spominje među mogućim primateljima informacija.
Srpska lista politička je stranka srpske zajednice u Republici Kosovo i dominantna je srpska politička stranka na Kosovu.
U ranijim izvještajima navodila se i njezina povezanost s političkim strukturama u Srbiji.
Upravo se zbog toga u slučaju posebna pozornost pridaje navodima o tome kome su informacije navodno prosljeđivane i s kojom svrhom.
Sada slijedi sudski postupak
Podizanjem optužnice slučaj je prešao u novu fazu. Nakon istrage, državno odvjetništvo sada pred sudom zastupa tezu prema kojoj su okrivljenici počinili kazneno djelo špijunaže.
Za hrvatskog državljanina ključni su navodi da je tijekom službe u Oružanim snagama drugim osobama učinio dostupnima klasificirane podatke, pri čemu je, prema optužnici, znao da ih druga okrivljenica prikuplja za strane interese.
Daljnji postupak trebao bi pokazati jesu li ti navodi dokazani i kakvu su ulogu u cijelom slučaju imali pojedini ljudi kojima su informacije navodno dalje prosljeđivane.
Do tada, optužnica predstavlja stav državnog odvjetništva, a ne pravomoćnu odluku o krivnji.
Slučaj tako sada ulazi u fazu u kojoj će nadležni sud morati razmotriti sve prikupljene dokaze i utvrditi što se doista događalo s klasificiranim informacijama tijekom razdoblja koje obuhvaća optužnica.
