Nakon što su se djelomično smirile napetosti izazvane raspravama oko vojnog mimohoda u Parizu, politički sukob između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića mogao bi ući u novu fazu. Ovoga puta u središtu prijepora nalazi se pitanje predstavljanja Hrvatske na sastancima Europskog vijeća.
Predsjednik Milanović ponovno je otvorio raspravu o toj temi optuživši premijera da zadire u ustavne ovlasti te da samostalno oblikuje hrvatsku vanjsku politiku. Istaknuo je kako, prema njegovu tumačenju Ustava, u predstavljanju Hrvatske u Europskom vijeću svoju ulogu imaju i predsjednik Republike i Vlada.
Nova točka prijepora
Milanović je pritom u javnosti iznio mogućnost da osobno sudjeluje na sjednicama Europskog vijeća. Takva je ideja odmah naišla na odbijanje premijera Plenkovića, koji smatra da je dosadašnja praksa jasna te da Hrvatsku na tim sastancima predstavlja predsjednik Vlade.
Premijer već dulje vrijeme tvrdi da predsjednik vodi politiku koja se razlikuje od službenih europskih stajališta, osobito kada je riječ o odnosu prema Ukrajini i sigurnosnim pitanjima. Zbog toga smatra da bi promjena načina predstavljanja Hrvatske mogla izazvati dodatne probleme u međunarodnim odnosima.
Ustav ostavlja prostor za različita tumačenja
Poznavatelji ustavnog prava ističu da Ustav ostavlja određeni prostor za različita tumačenja, no podsjećaju da je dugogodišnja praksa bila da sjednicama Europskog vijeća prisustvuje predsjednik Vlade. Tako je bilo i u razdoblju kada je Milanović obnašao dužnost premijera.
Istodobno smatraju da predsjednik Republike teško može preuzeti tu ulogu bez političkog dogovora s Vladom, zbog čega se cijela inicijativa promatra prvenstveno kao nastavak političkog nadmetanja između dvaju državnih dužnosnika.
Sukob ostavlja posljedice
Nastavak otvorenog sukoba između Pantovčaka i Banskih dvora, prema dijelu političkih analitičara, ostavlja posljedice i na međunarodni položaj Hrvatske. Dio promatrača smatra da predsjednik zbog takvih okolnosti postupno gubi utjecaj na međunarodnoj sceni, dok svoju političku snagu i dalje gradi prije svega kroz domaće političke sukobe.
U HDZ-u smatraju da Milanović ovom temom želi dodatno pritisnuti premijera otvaranjem pitanja koja smatra posebno osjetljivima. Istodobno podsjećaju kako je dugotrajni sukob već imao posljedice na funkcioniranje državnih institucija, uključujući suradnju oko Hrvatske vojske i imenovanja veleposlanika.
Političke posljedice
Dugotrajne međusobne optužbe ostavljaju trag i na političku atmosferu u zemlji. Dio analitičara upozorava da bi građani s vremenom mogli postati zasićeni stalnim sukobima dvojice najistaknutijih hrvatskih političara.
U vladajućoj većini smatraju kako predsjednik nema ustavne mehanizme kojima bi mogao preuzeti predstavljanje Hrvatske u Europskom vijeću te njegovu inicijativu tumače kao pokušaj održavanja političke vidljivosti.
S druge strane, premijer je uvjeren da će Hrvatsku i dalje predstavljati na sastancima Europskog vijeća. Ipak, novi politički sukob dodatno ga opterećuje jer europskim partnerima mora objašnjavati razlike u stavovima koje iznose predsjednik Republike i Vlada.
Nedavni prijepor oko vojnog mimohoda u Parizu, koji je završio odlukom da Hrvatsku predstavljaju pripadnici specijalne policije umjesto vojnika, pokazao je koliko sukob između dvojice državnih čelnika može utjecati na donošenje važnih odluka. Zbog toga mnogi očekuju da će pitanje predstavljanja Hrvatske u Europskom vijeću postati još jedna tema oko koje će se nastaviti političko nadmetanje između Milanovića i Plenkovića.
