Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo je zaoštrio retoriku oko Grenlanda, zaprijetivši ekonomskim sankcijama zemljama koje ne budu podržale njegov plan da SAD preuzmu kontrolu nad tim arktičkim teritorijem.
– Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti – izjavio je Tramp tokom okruglog stola o zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima, održanog u Bijeloj kući.
„Apsolutno moramo preuzeti Grenland“
Tramp je ponovio da Sjedinjene Američke Države „apsolutno moraju preuzeti Grenland“, čime je dodatno povećao pritisak na Dansku, u čijem se sastavu ostrvo nalazi kao autonomna teritorija. Njegove izjave uslijedile su nakon sastanka održanog u srijedu, 14. januara, u Bijeloj kući, na kojem su učestvovali danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Mocfeldt, zajedno s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom i potpredsjednikom SAD-a Džej Di Vensom.
Američka strana tom prilikom ponovo je naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojno prisustvo SAD-a na Arktiku te širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom. Danska i Grenland, međutim, ostaju pri stavu da suverenitet nad ostrvom nije predmet pregovora.
Vrhovni sud i pitanje zakonitosti carina
Istog dana američki Vrhovni sud najavio je da će uskoro donijeti odluku o zakonitosti Trampovih carina. Ključno pitanje je da li predsjednik SAD-a ima ovlaštenje da samostalno uvodi carine ili je za takve odluke potrebna saglasnost Kongresa.
Iako je sastanak u Bijeloj kući formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, Tramp je, kao i u ranijim nastupima, iskoristio priliku da govori o drugim političkim temama, među kojima Grenland zauzima centralno mjesto.
Trampova dugogodišnja opsesija Grenlandom
Interes za Grenland Tramp je prvi put javno iskazao još tokom ranijeg mandata, kada je govorio o mogućnosti da SAD kupe taj teritorij. Danska je tada tu ideju odlučno odbacila, naglašavajući da Grenland nije na prodaju. Grenland ima vlastitu vladu i parlament, a i danski i grenlandski zvaničnici više puta su isticali da o budućnosti ostrva mogu odlučivati isključivo njegovi stanovnici.
Posljednjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedile su vojnike na Grenlandu radi jačanja prisustva u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno pojačala svoje vojne kapacitete. Evropske vlade tvrde da se radi o odbrambenim mjerama u okviru savezničkih obaveza i naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Tramp je, istovremeno, poručio da ne isključuje mogućnost izlaska Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je izazvalo dodatnu zabrinutost među američkim saveznicima u Evropi.