Bosna i Hercegovina ponovo se našla u fokusu međunarodne zajednice nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt podnio najnoviji izvještaj pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Izvještaj je izazvao niz reakcija, posebno u kontekstu političkih dešavanja u entitetu Republika Srpska, te presude protiv predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. Dok su Francuska i Slovenija u svojim obraćanjima dale snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH i osudile postupke vlasti RS-a, Hrvatska je istakla određene rezerve prema izvještaju, iako je izrazila zabrinutost zbog trenutne krize.
Francuska: BiH je u jednoj od najvećih kriza od rata
Predstavnik Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a jasno je istakao da Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najozbiljnijih političkih kriza od završetka rata 1990-ih. Prema njegovim riječima, teritorijalni integritet BiH ozbiljno je ugrožen odlukama koje dolaze iz Republike Srpske. Naglasio je da je posebno zabrinjavajuće što pojedini politički akteri pokušavaju potkopati napredak postignut nakon rata zbog jedne presude, aludirajući na osuđujuću presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Francuski predstavnik podsjetio je na važnost poštovanja odluka Ustavnog suda BiH, uključujući i one koje se odnose na zakone iz entiteta RS. Francuska je također izrazila duboku zabrinutost zbog nacrta novog ustava RS-a, koji bi mogao dodatno destabilizirati političke odnose u zemlji. Ponovljena je podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i njenim institucijama koje su uspostavljene na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Slovenija: Snažna osuda djelovanja vodstva RS-a
Slično stajalište iznijela je i Slovenija. Predstavnik te zemlje u UN-u naglasio je da Slovenija u potpunosti podržava stabilnost BiH i da sadašnju političku krizu smatra duboko zabrinjavajućom. Posebno je osudio poteze političkog vrha Republike Srpske, ocjenjujući ih kao prijetnju ustavnom poretku i miru u zemlji.
Ovaj čvrst stav Slovenije dodatno je potvrda da države članice EU očekuju jasno poštovanje međunarodnog prava, suvereniteta BiH i dosljednu provedbu svih odluka koje su u skladu s ustavom zemlje.
Hrvatska: Zabrinuta zbog krize, ali kritična prema Schmidtovom pristupu
Izaslanik Republike Hrvatske također je izrazio zabrinutost zbog pogoršanja političke situacije u Bosni i Hercegovini, ali je u svom obraćanju iznio određenu kritiku na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta. Iako je Hrvatska podržala njegov mandat i njegovu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH, izvještaj koji je predstavljen u UN-u ocijenjen je kao “neizbalansiran”.
Hrvatski izaslanik je ukazao na potrebu ravnoteže u sagledavanju problema u BiH, posebno kada je riječ o položaju hrvatske zajednice, koju je opisao kao jednu od najranjivijih. Naglašeno je da je Dejtonski sporazum temelj političke stabilnosti, ali da je za njegovu punu realizaciju potrebna i funkcionalnost demokratskih institucija.
Poseban naglasak stavljen je na potrebu izborne reforme, kojom bi se uklonila sistemska diskriminacija i omogućila ravnopravna politička participacija svih konstitutivnih naroda u BiH. Hrvatska je također naglasila da podržava evropski put Bosne i Hercegovine, ocijenivši ga kao najbolji okvir za dugoročan mir i prosperitet.
Schmidtov izvještaj izazvao podijeljene reakcije
Izvještaj Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a još jednom je potvrdio složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini. Njegova analiza ukazala je na kontinuirane pokušaje potkopavanja državnih institucija, nepoštovanje odluka Ustavnog suda, kao i blokade u radu zakonodavnih tijela. Iako su mnogi članovi Vijeća sigurnosti podržali njegove ocjene, reakcije iz zemalja regije, posebno Hrvatske, pokazale su da postoje različiti pogledi na to kako treba pristupiti rješavanju problema u BiH.
Zaključak: Pritisak međunarodne zajednice raste
Sve češći istupi stranih diplomata u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini ukazuju na rastuću zabrinutost međunarodne zajednice zbog destabilizirajućih poteza iz Republike Srpske. Francuska i Slovenija su bez rezerve stale u odbranu teritorijalnog integriteta BiH, dok Hrvatska poziva na dijalog, reforme i ravnotežu, ali i izražava određene rezerve prema radu visokog predstavnika.
U takvom kontekstu jasno je da će BiH i u narednim mjesecima biti pod povećalom ključnih međunarodnih faktora, a politički lideri unutar zemlje sve više će se suočavati s pritiskom da se okrenu kompromisu, poštovanju Ustava i putu ka evropskim integracijama.
Pročitajte i: Čoviću jasna poruka iz Banjaluke: Bez razgovora s Bošnjacima nema izmjena Izbornog zakona
