Najnoviji gospodarski podaci pokazuju da, unatoč nastavku rasta plaća, stvarni napredak životnog standarda više nije tako izražen kao prethodnih godina. Upravo zbog toga sve se češće otvara pitanje mogu li građani u razdoblju koje dolazi očekivati dodatne financijske izazove.
Iako nominalne plaće i dalje rastu, novi podaci upućuju na znatno sporiji rast njihove stvarne vrijednosti nakon što se uračuna inflacija. To je među ekonomskim analitičarima otvorilo raspravu o tome slijedi li razdoblje pojačanih gospodarskih pritisaka, zbog čega se mnogi pribojavaju onoga što slijedi.
Rast plaća više nije ono što je bio
Prema objavljenim podacima, prosječna neto plaća u svibnju iznosila je 1.552 eura, što predstavlja godišnji nominalni rast od 7 posto.
Međutim, kada se u obzir uzme inflacija, realni rast plaća iznosi svega 1,7 posto. Prije samo šest mjeseci realni rast bio je 5,7 posto, što pokazuje koliko je usporio rast kupovne moći građana.
To znači da rast plaća sve manje uspijeva nadoknaditi povećanje troškova života, zbog čega mnogi građani imaju osjećaj da njihov standard ne napreduje onoliko koliko pokazuju službene brojke.
Slabe važni gospodarski pokazatelji
Dodatnu zabrinutost izazivaju i pokazatelji iz industrije i turizma.
Industrijska proizvodnja zabilježila je pad tijekom proljetnih mjeseci, dok je broj zaposlenih u industriji manji nego godinu ranije. Istodobno su se pojavili i prvi znakovi usporavanja u turizmu, koji je posljednjih godina bio jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta.
Kada oslabe sektori koji stvaraju najveći dio prihoda, usporava i rast plaća te se povećava neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja.
Nekretnine postaju sve nedostupnije
Velik problem i dalje predstavljaju cijene stanova i kuća.
Prema dostupnim podacima, cijene stambenih nekretnina nastavile su snažno rasti, dok je istodobno broj kupoprodaja osjetno pao. Takvo stanje dodatno otežava položaj građana koji tek planiraju kupnju prve nekretnine.
Posebno su pogođeni mladi, kojima rast cijena nekretnina znatno otežava rješavanje stambenog pitanja, unatoč činjenici da su plaće nominalno više nego ranijih godina.
Razlika između statistike i svakodnevice
Stručnjaci upozoravaju da službena stopa inflacije ne obuhvaća u potpunosti trošak kupnje stana jer se nekretnina vodi kao ulaganje, a ne kao potrošnja.
Zbog toga mnogi građani smatraju da njihovi svakodnevni troškovi rastu brže nego što pokazuju službeni statistički pokazatelji, osobito kada je riječ o stanovanju, režijama i hrani.
Što slijedi?
Višegodišnji rast realnih plaća stvarao je dojam postupnog približavanja životnom standardu razvijenijih europskih država. No, najnoviji podaci pokazuju da se taj tempo značajno usporava.
Ako se istodobno nastavi rast cijena, posebno na tržištu nekretnina, a gospodarski rast dodatno oslabi, građani bi se mogli suočiti s još zahtjevnijim razdobljem u kojem će pitanje životnog standarda ponovno biti jedna od glavnih društvenih i političkih tema.
