Premijer Andrej Plenković suočio se s novim procjenama Hrvatske narodne banke koje upućuju na osjetno usporavanje hrvatskog gospodarstva. Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, najnoviji podaci pokazuju slabije rezultate u nekoliko ključnih sektora, što bi moglo predstavljati dodatni izazov za Vladu u razdoblju koje slijedi.
Prema najnovijim procjenama Hrvatske narodne banke (HNB), realni rast gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi u odnosu na prvo tromjesečje mogao iznositi svega 0,3 posto.
HNB snizio očekivanja
U najnovijem Biltenu HNB-a navodi se kako visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti i dalje ne upućuju na snažniji oporavak. Posebno se izdvajaju industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo, koji nakon stagnacije početkom godine pokazuju tek skroman rast.
Nove procjene niže su od ranijih očekivanja. Dok se prethodno procjenjivalo da bi gospodarstvo moglo ostvariti rast od 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini, najnoviji podaci, ponajprije oni za svibanj, doveli su do korekcije prognoza na 0,3 odnosno 1,6 posto.
To znači da će se Vlada premijera Andreja Plenkovića u nastavku godine suočiti s izazovnijim gospodarskim okolnostima nego što se ranije očekivalo.
Industrija i trgovina bilježe slabije rezultate
Industrijska proizvodnja nastavila je slabjeti tijekom svibnja. U prva dva mjeseca drugog tromjesečja njezin je obujam bio 2,5 posto manji u odnosu na prosjek prvog tromjesečja.
Najizraženiji pad zabilježen je u proizvodnji energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara široke potrošnje.
Ni trgovina na malo nije ostvarila bolje rezultate. U svibnju je promet bio dva posto manji nego mjesec ranije, dok je tijekom travnja i svibnja zajedno bio 0,8 posto niži nego u prethodnom tromjesečju.
HNB upozorava na slabiju potrošnju
Analitičari Hrvatske narodne banke smatraju kako bi slabija potrošnja mogla biti povezana s rastom cijena energenata nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku.
“Kretanja u trgovini na malo mogla bi biti dijelom povezana s porastom cijena energenata nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, što je nepovoljno djelovalo na realni raspoloživi dohodak kućanstava i smanjilo pouzdanje potrošača”, kažu HNB-ovi analitičari.
Dodaju kako je okvirni sporazum između SAD-a i Irana privremeno ublažio zabrinutost tržišta, no novo zaoštravanje napetosti početkom srpnja ponovno je povećalo rizike povezane s rastom cijena nafte, inflacijom i slabljenjem optimizma među potrošačima.
Slabiji pokazatelji u turizmu
HNB upozorava i na pogoršanje fizičkih pokazatelja turističke aktivnosti.
Tijekom drugog tromjesečja broj dolazaka i noćenja bio je oko jedan posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Krajem tromjesečja zabilježen je djelomičan oporavak potrošačkog i poslovnog optimizma, ali je većina pokazatelja i dalje ostala slabija nego početkom godine.
Građevinski sektor pritom je ostvario stabilnije rezultate. Obujam građevinskih radova u travnju stagnirao je u odnosu na ožujak, ali je zbog snažnijeg ožujka ipak bio jedan posto viši od prosjeka prvog tromjesečja.
Plaće nastavljaju rasti
Na tržištu rada nastavljeni su pozitivni trendovi. Tijekom drugog tromjesečja zaposlenost je blago porasla, dok su plaće nastavile snažno rasti.
U svibnju je broj zaposlenih stagnirao u odnosu na travanj, ali je u travnju i svibnju zajedno bio 0,4 posto viši nego u prva dva mjeseca godine. Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 0,9 posto.
Broj nezaposlenih u svibnju blago je povećan na mjesečnoj razini, no na razini tromjesečja nastavio se smanjivati. U travnju i svibnju bilo ih je 4,5 posto manje nego tijekom siječnja i veljače.
Iz HNB-a navode kako je tome pridonio veći broj osoba brisanih iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz razloga koji nisu povezani sa zapošljavanjem.
Prosječna nominalna bruto plaća u svibnju porasla je 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini rast ubrzao na 9,1 posto. Realna bruto plaća istodobno je porasla 3,7 posto.
Inflacija usporila, ali neizvjesnost ostaje
Inflacija je tijekom lipnja usporila drugi mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni, harmonizirani indeks potrošačkih cijena iznosio je 4,2 posto, nakon 4,9 posto u svibnju.
HNB navodi kako je tome ponajviše pridonio pad cijena energije, odnosno pojeftinjenje sirove nafte na svjetskom tržištu. Sredinom lipnja dodatni optimizam potaknule su vijesti o okvirnom sporazumu između SAD-a i Irana, no početkom srpnja dio pozitivnih kretanja ponovno je zaustavljen nakon novog rasta napetosti i cijena energenata.
Objavljeni podaci predstavljaju novi gospodarski pokazatelj s kojim će se Vlada premijera Andreja Plenkovića morati nositi u nastavku godine.
Poduzeća i građani nastavljaju se zaduživati
Podaci HNB-a pokazuju i nastavak snažnog kreditiranja gospodarstva tijekom svibnja. Krediti poduzećima, bez opće države, povećani su za 444 milijuna eura ili 2,4 posto.
Najviše su rasli krediti za obrtna sredstva, a najveći doprinos ukupnom povećanju dali su ugostiteljski i trgovački sektor.
Istodobno su nastavili rasti i krediti stanovništvu, premda nešto sporijim tempom. Rast gotovinskih nenamjenskih kredita blago je usporio, dok su stambeni krediti nastavili rasti gotovo jednakim intenzitetom kao prethodnih mjeseci.
Na godišnjoj razini rast stambenih kredita usporio je s 14,9 na 14,4 posto, dok je rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio s 10,3 na 10 posto. Posljedično je godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu usporila s 12,4 na 11,9 posto.
