Europa se zagrijava brže od ostatka svijeta, a toplinski valovi postaju sve češći, dulji i intenzivniji. Zbog sve izraženijih razdoblja visokih temperatura ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler govorio je o tome kako se građani mogu što bolje prilagoditi te što može pomoći da život u hrvatskim gradovima ostane podnošljiviji.
Govoreći o klimatskim promjenama, Güttler je istaknuo da se Europa zagrijava brže od svjetskog prosjeka te da se posljedice takvih promjena sve više osjećaju.
“Iako su klimatske promjene spora pojava, svijet se zagrijava otprilike trećinu stupnja svakih deset godina, Europa ipak nešto brže. Otprilike pola stupnja svakih deset godina. To se dodatno akumulira tijekom životnog vijeka. Osim toga, imamo toplinske valove, ekstremne događaje koji su se događali prije, bili su prirodna pojava i prije 50 i 100 godina. Sad je njihovo trajanje i intezitet puno žešći”, kazao je Güttler.
Ponovio je i preporuke zdravstvenih stručnjaka za razdoblja velikih vrućina, naglasivši da je posebno važno voditi računa o najosjetljivijim skupinama stanovništva.
“Prvenstveno dovoljno unosa tekućine, prirodni hlad, lagana odjeća i laganija hrana. Postoji dio populacije koji je puno osjetljiviji stoga je nužno ovo ponavljati iz godine u godinu.”
NOVI GUVERNER HNB-a: “Inflacija najviše pogađa građane s nižim primanjima, trebamo biti oprezni i…”
2
Penava žestoko napao Orešković: “O čemu priča gospoda? Ne zna ništa…”
3
Žestoka rasprava u Saboru, pale teške riječi: “Brinete za branitelje, a zabranjujete da se pjeva ‘Bojna Čavoglave'”, pogledajte kako je tekla rasprava
Govoreći o onome što nas očekuje u budućnosti, ravnatelj DHMZ-a rekao je kako meteorološku zajednicu ovakvi trendovi ne iznenađuju.
“Imat ćemo još toplija ljeta. Nikad dosad u EU nije izmjereno 50 stupnjeva, ali već za jedno deset do dvadeset godina ćemo moći izmjeriti prvu pedeseticu”, rekao je.
Istaknuo je i da ne postoji jedno rješenje kojim bi se uklonile posljedice visokih temperatura, već da je potrebno provoditi različite mjere prilagodbe.
“Klima-uređaja su izvrsna metoda za prilagodbu. Ali, ipak moramo paziti da rashlađeni prostor nije prehladan za prostor vani. Stabla imaju dvostruku zanimljivu ulogu. Osim što rade hladovinu, pomažu gradovima da se toplina koja dolazi u sustav da se troši za isparavanje vode. Ulaganje u gradsku zelenu infrastrukturu se itekako isplati”, poručio je.
Güttler smatra da će prilagodba klimatskim promjenama i ulaganje u zelenu infrastrukturu imati važnu ulogu u tome da život u gradovima tijekom sve toplijih ljeta bude što podnošljiviji.
