Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je u ponedjeljak na središnjoj državnoj svečanosti povodom Dana antifašističke borbe i 85. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda u Spomen-parku Brezovica kod Siska, gdje je govorio o antifašističkom pokretu, odnosima Hrvata i Srba te aktualnim društvenim podjelama.
Tijekom obraćanja istaknuo je kako je antifašistički pokret neodvojiv dio hrvatske povijesti te ocijenio da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. godine ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Na središnjoj svečanosti u Brezovici rekao je kako je “čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava”, dodajući da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.
Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine, podsjetio je da je toga dana nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, što je, kako je rekao, važno za razumijevanje tadašnjih okolnosti. Naglasio je da je skupina od sedamdesetak sisačkih komunista tada započela organiziranje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora.
Posebno se osvrnuo na doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, istaknuvši da se taj doprinos često zanemaruje.
“Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča”, rekao je Milanović.
Govoreći o odnosima Hrvata i Srba, poručio je da ih nije moguće svesti na teze o “vjekovnoj mržnji”, podsjetivši na političku suradnju HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba prije Drugog svjetskog rata. Prema njegovim riječima, tek je rat donio “kataklizmu” koja je poremetila dotadašnje odnose.
Osvrnuo se i na Europsku uniju, rekavši da je zamišljena kao mirovni projekt.
“I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije”, poručio je.
Predsjednik Republike dotaknuo se i rasprava koje se i danas vode oko događaja iz Drugog svjetskog rata, ocijenivši da hrvatsko društvo još nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti.
U tom kontekstu prisjetio se svog odlaska u Bleiburg prije gotovo dva desetljeća.
“Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine”, rekao je.
Na kraju govora pozvao je na zajedništvo i politiku koja će biti usmjerena na hrvatske interese, ali bez neprijateljstva prema drugima.
“Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ”, poručio je Milanović završivši govor riječima: “Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas”.
