Afrička svinjska kuga ponovno je u središtu pozornosti nakon što je virus potvrđen na još jednom gospodarstvu u Hrvatskoj. Riječ je o četvrtom potvrđenom slučaju ove godine, a nadležne službe upozoravaju da s dolaskom toplijeg vremena raste opasnost od daljnjeg širenja bolesti među domaćim svinjama.
Zbog novog slučaja ponovno se upozorava na važnost pridržavanja biosigurnosnih mjera, a iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da ne smije biti nikakvog popuštanja kada je riječ o zaštiti gospodarstava. Posebno zabrinjava činjenica da je, prema informacijama nadležnih, u posljednjem slučaju važnu ulogu odigrao ljudski faktor.
Naime, vlasnik gospodarstva na kojem je potvrđena afrička svinjska kuga, unatoč postojećim pravilima i zabranama, otišao je u lov. Upravo zbog takvih situacija stručnjaci i nadležne institucije već mjesecima upozoravaju da najveći rizik ne predstavljaju same divlje svinje, nego nepoštivanje propisanih mjera zaštite.
“Od 23. stoji zabrana odlaska u lov svakome tko ima svinje kod kuće ili članu kućanstva. I to lovačko društvo je potpisalo izjavu i pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da svi njihovi članovi nemaju svinje kod kuće. Ljudski faktor je ključan, divlja svinja neće donijeti virus u svinjogojsko gospodarstvo ukoliko ne dođe do propusta ljudskog faktora, propusta biosigurnosti”, izjavio je David Vlajčić, ministar poljoprivrede.
Njegova izjava dodatno je naglasila ono na što veterinarske službe upozoravaju od početka borbe protiv bolesti – da se virus vrlo često širi upravo zbog nepridržavanja pravila koja su donesena kako bi se zaštitila gospodarstva i spriječilo unošenje zaraze među domaće svinje.
Afrička svinjska kuga već godinama predstavlja ozbiljan problem diljem Europe. Virus je trenutno prisutan u čak 14 država članica Europske unije, a brojne zemlje i dalje vode borbu s njegovim suzbijanjem. Iako je riječ o bolesti koja se ne prenosi na ljude, njezine posljedice za svinjogojsku proizvodnju mogu biti iznimno ozbiljne.
Posebno zabrinjavaju podaci o broju slučajeva među domaćim svinjama u Hrvatskoj. Na to je upozorio i profesor Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra da pojedinačni propusti mogu imati posljedice za mnogo šire područje.
“Niti jedna članica, pa nećemo niti mi, je se nije u potpunosti riješila. Izuzimam Rumunjsku koja je nažalost izgubila nadzor nad tom bolesti, u preostalih 12 je potvrđeno 56 izbijanja bolesti u domaćih svinja, a u Hrvatskoj, maloj našoj, 53. Neodgovorno ponašanje pojedinca i neodgovornost prema susjedima njegovim koji se pridržavaju tih mjera. Kad se bolest pojavi, mi govorimo o područjima, a ne o jednom gospodarstvu”, istaknuo je prof. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesor zaraznih bolesti.
Profesor Barbić pritom je upozorio da se posljedice ne osjećaju samo na gospodarstvu na kojem se bolest pojavi. Kada se potvrdi zaraza, mjere se uvode na širem području, što može utjecati na velik broj uzgajivača koji se možda u potpunosti pridržavaju svih propisanih pravila.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da svaki pojedinačni propust može imati posljedice za čitavu lokalnu zajednicu i za druge proizvođače koji se bave uzgojem svinja.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i činjenica da je na području Virovitičko-podravske županije pronađena zaražena divlja svinja. Zbog toga je to područje proglašeno zaraženom zonom te se ondje provode posebne mjere s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja bolesti.
Kako bi se smanjio rizik od novih slučajeva, Ministarstvo poljoprivrede još je prošle jeseni pokrenulo poseban program namijenjen podizanju biosigurnosnih standarda na gospodarstvima.
“Donijeli smo jesenas program za podizanje biosigurnosnih mjera, 3 milijuna eura, kako bi svinjogojcima do 1000 svinja, najviše izloženima virusu, dodatno dali financijski stimulans da uspostave zadovoljavajuću razinu biosigurnosnih mjera”, rekao je ministar poljoprivrede.
Program je prvenstveno usmjeren na manje i srednje proizvođače koji su među najizloženijima riziku od pojave bolesti. Cilj je pomoći im u provedbi potrebnih mjera zaštite, poboljšanju uvjeta držanja životinja i smanjenju mogućnosti unošenja virusa na gospodarstva.
Iz Ministarstva naglašavaju da im nije cilj kažnjavati poljoprivrednike, nego ih educirati i pomoći im da zaštite svoja gospodarstva. Ipak, ističu kako će se svako ozbiljno kršenje pravila i neodgovorno ponašanje koje može dovesti do širenja bolesti strogo sankcionirati.
Novi slučaj afričke svinjske kuge ponovno je otvorio pitanje odgovornosti pojedinaca i važnosti pridržavanja svih biosigurnosnih mjera. Stručnjaci upozoravaju da borba protiv ove bolesti ne ovisi samo o veterinarskim službama i državnim institucijama, nego i o ponašanju svakog vlasnika gospodarstva.
Upozorenja ministra i stručnjaka stoga imaju zajedničku poruku – bez dosljednog poštivanja pravila i odgovornog ponašanja pojedinaca, rizik od novih slučajeva i daljnjeg širenja zaraze ostat će prisutan.
