Koncert partizanske pjesme održan u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog povodom Dana antifašističke borbe izazvao je brojne političke reakcije i otvorio novu raspravu o antifašizmu, povijesnom nasljeđu i ulozi gradskih vlasti u financiranju ovakvih događaja.
Događaj je održan u povodu Dana antifašističke borbe i obilježavanja 85. obljetnice početka Narodnooslobodilačke borbe. Organizirali su ga Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te Grad Zagreb, a upravo je činjenica da je koncert organiziran uz podršku Grada Zagreba postala jedna od glavnih tema političkih prijepora.
Dok kritičari smatraju da je riječ o ideološki spornom događaju financiranom novcem građana, iz redova Možemo! poručuju kako se ovakve pjesme desetljećima nisu mogle čuti u Zagrebu te da je riječ o programu kojim se obilježava važan povijesni datum.
Koncert je održan u Maloj dvorani Lisinski, prostoru kapaciteta 309 mjesta, a među nazočnima su bili bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, saborska zastupnica Dalija Orešković, saborski zastupnik Vili Matula te predsjednica Radničke fronte Katarina Peović. Program je vodila Ida Prester Peševski.
Na koncertu su nastupili mješoviti zbor LIRA iz Zagreba, zbor PROSVJETA iz Splita i zbor PRAKSA iz Pule. Sudjelovali su i sopranistica Barbara Othman te harmonikaš Marjan Krajna.
Tijekom programa izvedeno je ukupno 25 pjesama iz repertoara partizanske i antifašističke glazbene baštine. Među izvedenim pjesmama bila je i “Po šumama i gorama”, jedna od najpoznatijih pjesama koje se povezuju s partizanskim pokretom i Narodnooslobodilačkom borbom.
Iako je koncert bio zamišljen kao glazbeni program posvećen antifašističkoj tradiciji, najveću pozornost privukle su političke poruke i reakcije koje su uslijedile nakon događaja.
Posebno se izdvojila izjava bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koja bi mogla izazvati brojne rasprave među građanima i političkim akterima jer se dotiče jedne od tema oko kojih u Hrvatskoj već godinama postoje različita tumačenja i podijeljena mišljenja.
“Bez antifašizma i bez antifašističke borbe pa danas Hrvatske ne bi bilo. To bi mogli zapamtiti oni koji ne poznaju ništa iz povijesti”, kazao je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.
Upravo bi ova izjava mogla izazvati brojne reakcije jer se odnosi na pitanje uloge antifašističkog pokreta u stvaranju suvremene Hrvatske, temu oko koje se već desetljećima vode političke i društvene rasprave.
Svoj stav tijekom obilježavanja iznio je i predsjednik Saveza antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
“I danas i 22. lipnja slavit ćemo početak oružanog ustanka”, rekao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašista Hrvatske.
S druge strane, iz stranke DOMiNO stigle su oštre kritike na račun organizatora i zagrebačke gradske vlasti. Saborski zastupnik Igor Peternel posebno je kritizirao činjenicu da se koncert financira javnim novcem te smatra da se na taj način šalje pogrešna politička poruka.
“Pod krinkom oslobođenja 22. lipnja oni sada uvode nešto što zapravo nije ni postojalo. Sad se izvode partizanske pjesme i to se plaća, to je čista provokacija. 22. lipnja treba ukinuti i onda se ne bi ostavljala mogućnost da se partizanskim bandama gradskim novcem pričinjava čast”, izjavio je Igor Peternel, saborski zastupnik DOMiNO.
Njegova izjava dodatno je pokazala koliko su podijeljena mišljenja o samom koncertu, ali i o načinu obilježavanja Dana antifašističke borbe.
Na događaj je reagirao i predsjednik HDZ-a Grada Zagreba Ivan Matijević koji je u priopćenju koncert ocijenio ideološki problematičnim te odgovornost za cijelu situaciju povezao s aktualnom gradskom vlasti.
Matijević je naveo kako su Grad Zagreb i Savez antifašista organizirali Koncert partizanske pjesme u Lisinskom te ustvrdio da se takvim događajima dodatno produbljuju političke podjele među građanima.
“Ovakvim događajima Tomašević namjerno ideološki polarizira građane”, poručio je Matijević.
Dodao je kako smatra da se radi o dobro poznatom političkom modelu kojim se pozornost javnosti usmjerava na ideološke teme.
“Poznatom ljevičarskom modelu: ideologija kao sredstvo za odvlačenje fokusa s korupcijskih afera i neriješenih problema u gradu”, naveo je Matijević.
Predsjednik zagrebačkog HDZ-a pritom je naglasio kako temelj suvremene hrvatske države vidi u Domovinskom ratu, a ne u komunističkom totalitarnom režimu. Zbog toga smatra da koncert nije bio samo kulturni događaj nego i politička poruka.
U svojoj kritici podsjetio je i na ranije rasprave koje su se vodile oko pojedinih javnih događaja u Zagrebu.
“Upravo stoga, neshvatljivo je da Tomaševićeva vlast zabranjuje doček brončanih hrvatskih rukometaša na Trgu i koncerte Marka Perkovića Thompsona, dok istodobno bez zadrške promovira simbole totalitarnih režima”, naveo je Matijević.
Dodao je kako bi Zagreb, prema njegovom mišljenju, trebao dostojanstveno obilježavati Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
“Umjesto toga, on je pod vlašću Platforme i Partije postao grad zabranjenog domoljublja i promocije totalitarnog nasljeđa”, zaključio je Matijević.
Koncert partizanske pjesme tako je prerastao okvire glazbenog događaja i postao tema šire političke rasprave. Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnom obilježavanju Dana antifašističke borbe i važnog dijela hrvatske povijesti, drugi drže da se na ovaj način ponovno otvaraju ideološke podjele te da gradske vlasti kroz ovakve programe šalju političke poruke.
Upravo zbog toga izjava Stjepana Mesića, kao i reakcije DOMiNO-a i HDZ-a, ostaju u središtu rasprave koja bi narednih dana mogla izazvati brojne komentare i različita tumačenja u javnosti.
