Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je prijedloge izmjena kaznenog zakonodavstva kojima bi se u Hrvatskoj uvele nove mjere usmjerene na najteža kaznena djela i osobe koje predstavljaju ozbiljan rizik za društvo.
Najvažnija najavljena promjena odnosi se na uvođenje doživotnog zatvora, dok se kao dodatna mjera planira poseban sustav nadzora i tretmana za osobe koje nakon odslužene kazne i dalje budu procijenjene kao opasne za društvo.
Izmjene dolaze nakon teških slučajeva koji su otvorili pitanja učinkovitosti postojećeg sustava. Posebno se spominjao slučaj ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu, nakon kojeg je u javnosti ponovno pokrenuta rasprava o kaznenoj politici i zaštiti građana.
Tri glavna smjera izmjena zakona
Habijan je objasnio da se promjene temelje na tri ključna smjera.
“Tri su glavna smjera zakonskih izmjena. Prvi je institut doživotnog zatvora, drugo je izvršenje pune kazne zatvora, treće – bit će uveden posebni zakon, osoba koja je opasna po društvo bit će smještena pod posebni nadzor”, rekao je ministar.
Dodao je kako doživotni zatvor postaje alternativa za najteže zločine za koje je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora.
“Izmjene ovog zakona posljedica su nemilog događaja koji smo svi nažalost vidjeli. To je bila točka kad moramo pokazati razumijevanje za situaciju i pokušati napraviti sve što možemo da se ovakvi događaji svedu na najmanju moguću mjeru”, poručio je Habijan.
Doživotni zatvor za najteže slučajeve
Prema najavljenim izmjenama, doživotna kazna odnosila bi se na kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora od 21 do 40 godina, kao i na određene slučajeve višestrukih teških kaznenih djela.
Predviđena je mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina izdržane kazne, što je, prema riječima ministra, najdulji rok među državama Europske unije koje imaju takav institut.
Habijan je također naveo da za takva kaznena djela ne bi zastarijevao kazneni progon, kao ni izvršenje kazne doživotnog zatvora.
Doživotni zatvor mogao bi se izricati i mlađim punoljetnicima, odnosno osobama između 18 i 21 godine, u slučajevima koje zakon bude posebno definirao.
Nova mjera za osobe koje i dalje predstavljaju opasnost
Druga velika promjena odnosi se na poseban nadzor nakon potpunog izdržavanja kazne zatvora.
Prema prijedlogu, osoba koja odsluži cijelu kaznu, ali se procijeni da i dalje predstavlja opasnost za društvo, mogla bi biti smještena u posebnu ustanovu pod nadzorom.
Ta mjera ne bi bila klasična zatvorska kazna, nego poseban tretman koji bi se određivao sudskom odlukom i redovito preispitivao.
Ako je riječ o najtežim kaznenim djelima, mjera bi mogla trajati dulje, uz obvezne periodične provjere.
Novi model po uzoru na Njemačku
Habijan je rekao da se pri izradi prijedloga gledala praksa drugih europskih država, posebno Njemačke.
Naglasio je da bi se radilo o posebnoj ustanovi u kojoj bi se provodio individualizirani tretman, a ne klasično izvršenje kazne.
“Nositelj je Ministarstvo zdravstva jer se ne radi o kaznenopravnoj sankciji, moramo je odvojiti od kaznenog zakona”, objasnio je Habijan.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako se ne radi o liječenju osoba s duševnim bolestima, nego o posebnom tretmanu osoba kod kojih postoje nasilne karakterne osobine.
“Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu”, rekla je Hrstić.
Dodala je kako će procjene provoditi stručnjaci, a odluke će se temeljiti na dokazima i stalnom nadzoru.
Promjene bi trebale donijeti stroži sustav
Najavljene izmjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u kaznenom sustavu posljednjih godina. Cilj je, prema riječima ministra, povećati sigurnost građana i spriječiti situacije u kojima bi osobe s ozbiljnim nasilnim ponašanjem nakon izlaska iz zatvora ponovno predstavljale prijetnju društvu.
