Inflacija u FBiH jede budžet: Dok se Vlada hvali, građani sve dublje tonu
Dok Federalna vlada izvještava o ekonomskim uspjesima i “napretku”, stvarnost na terenu izgleda potpuno drugačije. Sve veći broj građana teško sastavlja kraj s krajem, dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu gotovo neprimjetno – po nekoliko feninga, ali svakodnevno.
Ulje i jaja, nekada sastavni dio svakog domaćinstva, danas se sve češće nazivaju luksuzom. U pojedinim gradovima cijena porcije ćevapa prešla je 15 KM, što dodatno ilustrira koliko je svakodnevni život postao nedostupan za prosječnog radnika ili penzionera.
U trgovinu s grčem u stomaku
Kupovina namirnica u Bosni i Hercegovini postaje sve veći izazov. Građani sve češće primjećuju da proizvodi iz dana u dan poskupljuju, bez najava, bez objašnjenja.
“Uđeš u market, ono što si jučer plaćao 2,90 sada je 3,20 KM. Niko ništa ne govori, a budžet ti se topi pred očima”, kaže jedna Sarajka, majka dvoje djece.
Ljudi širom zemlje svjedoče istom problemu. Stariji građani, posebno penzioneri, tvrde da bez dodatne pomoći porodice teško mogu pokriti osnovne troškove.
“Penzija je premala. Ako nemaš nekoga da ti pomogne, ne možeš opstati. Sve poskupilo, a plata ista kao i prije godinu dana,” kaže jedan penzioner iz Tuzle.
Zaključane cijene samo na papiru
Udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da se efekti vladinih mjera za stabilizaciju cijena gotovo i ne osjećaju. Prema riječima Jovana Vasilića iz Udruženja “Zvono”, mnoge od mjera, poput ograničenja cijena, postoje samo formalno, dok su stvarne cijene na policama daleko od onih koje bi trebale biti “zamrznute”.
“Kod nas se stalno govori o nekim mjerama, ali njihova primjena u praksi ne postoji. Ljudi odustaju od traženja tih proizvoda, jer im se više ne isplati ni pitati za njih,” ističe Vasilić.
Neradna nedjelja – spas ili dodatni problem?
Jedna od mjera koja i dalje izaziva brojne polemike je zabrana rada trgovina nedjeljom. Dok se vlasti pozivaju na dobrobit radnika, građani imaju podijeljena mišljenja. Mnogi tvrde da im ta odluka dodatno otežava planiranje kupovine.
“Subotom bude gužva, sve kupujem na brzinu. Nedjelja bi dobro došla da kupim ono što sam zaboravila”, kaže jedna žena iz Mostara.
S druge strane, penzioneri i građani slabije kupovne moći tvrde da im je neradna nedjelja pomogla da potroše manje.
“Nama starijima odgovara. Ne izlaziš, ne trošiš, štediš malo. Ali sve zavisi od čovjeka do čovjeka,” kaže gospodin iz Zenice.
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević najavio je moguću reviziju odluke. Planira se uvesti model sličan onome u Hrvatskoj – fleksibilna pravila, ali uz ukidanje lokalnih izuzetaka.
Pumpa više nije spas
Kako su trgovine zatvorene nedjeljom, mnogi građani su se okrenuli benzinskim pumpama kao alternativi. No, nova odluka Vlade FBiH dodatno ograničava prodaju hrane na pumpama. Namirnice poput jaja, ulja i hrenovki više se ne smiju prodavati na tim mjestima.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da se radi o mjeri bez stvarnog efekta:
“Čini se da vlast pokušava prikriti činjenicu da ljudi nedjeljom idu na pumpe po osnovne potrepštine. Umjesto da se bave suštinom – kontrolom cijena i stabilnošću tržišta – oni zatvaraju oči pred realnošću.”
Inflacija ne staje – rješenja se ne vide
Ono što najviše brine jeste izostanak sistemskih mjera za borbu protiv inflacije. Cijene rastu, standard pada, a konkretna pomoć građanima izostaje. Subvencije za hranu, kontrola marži i efikasna inspekcija bili bi konkretni koraci, no trenutno su to samo teme u političkim raspravama.
U međuvremenu, život postaje sve skuplji. Za mnoge porodice, izlasci na večeru ili kupovina mesa više nisu dio svakodnevice, već povremeni luksuz.
Građani, pritisnuti svakodnevnim troškovima, očekuju više od vlasti – ne samo izvještaje o “uspjesima”, već stvarne rezultate koji će se osjetiti na kasi.
