Sateliti otkrili ogromna curenja metana: Prijetnja za cijelu planetu
Naučnici upozoravaju da metan trenutno uzrokuje oko 25 posto globalnog zagrijevanja, a nova analiza satelitskih podataka otkrila je rekordne emisije ovog gasa tokom 2025. godine.
Istraživanja ukazuju na ozbiljan, ali često zanemaren problem klimatskih promjena – ogromna i nekontrolisana curenja metana širom svijeta.
Gdje su najveći izvori zagađenja?
Metan, kao snažan gas staklene bašte, ima znatno veći kratkoročni uticaj na zagrijavanje planete od ugljen-dioksida. Najveći dio emisija dolazi iz naftne i gasne industrije, gdje loše održavana infrastruktura dovodi do velikih gubitaka.
Studije su identifikovale desetine tzv. “mega-curenja”, od kojih svako ima klimatski uticaj sličan jednoj termoelektrani na ugalj.
Prema projektu “Zaustavite metan” Univerziteta u Kaliforniji (UCLA), najveći broj ovih curenja zabilježen je u Turkmenistanu, ali su velika ispuštanja otkrivena i u SAD-u (posebno Teksasu), Venecueli i Iranu.
Revealed: the world’s worst mega-leaks of methane driving global heating
“if you upgraded the infrastructure a little bit, did good housekeeping, you could solve a really important part of the problem”#NotZero https://t.co/pQiQpMUJFF
— Dr Tim Kinsella #FBPE @timkinsella.bsky.social (@51TJK) March 18, 2026
Problem koji se može riješiti
Stručnjaci naglašavaju da je posebno frustrirajuće to što se mnogi od ovih problema mogu relativno lako riješiti. U nekim slučajevima, zarobljeni metan može se čak ponovo koristiti kao izvor energije, što znači da bi rješenja bila i ekonomski isplativa.
Ipak, uprkos dostupnim tehnologijama, nedostaje političke volje i pritiska da se problem sistemski riješi.
Deponije dodatni izvor emisija
Pored industrije, značajan izvor metana su i deponije otpada, gdje razgradnja organskog materijala oslobađa velike količine ovog gasa. Najproblematičnije lokacije nalaze se u više zemalja, uključujući Tursku, Alžir, Maleziju i SAD.
Zašto je metan posebno opasan?
Metan je odgovoran za oko četvrtinu globalnog zagrijevanja i njegove emisije rastu od 2007. godine. Iako se brže razgrađuje u atmosferi od CO₂, upravo zato njegovo smanjenje može imati brze pozitivne efekte na klimu.
Zbog toga ga naučnici nazivaju „kočnicom za hitne slučajeve“ u borbi protiv klimatskih promjena.
Nova generacija satelitske tehnologije omogućila je precizno lociranje izvora emisija i identifikaciju odgovornih, ali mnoge kompanije i dalje ne odgovaraju na ove nalaze.
