Hrvatska perspektiva nakon tri decenije
Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić-Radman, ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja postdejtonske Bosne i Hercegovine.
Govoreći u programu RTV Herceg-Bosne, izjavio je kako Hrvati u BiH nisu dobili prava i ravnopravnost koju im je trebao garantirati Daytonski sporazum.
„Da smo tada znali da se prava Hrvata neće poštovati, ne bismo ga nikada potpisali“, poručio je hrvatski šef diplomatije, izazvavši veliku pažnju u političkim i diplomatskim krugovima.
Doprinos Hrvatske i međunarodna dimenzija
Grlić-Radman je podsjetio na vojnu operaciju „Oluja“ i angažman Hrvatske u odbrani Bihaća 1995. godine, ocijenivši to presudnim trenutkom u kojem je spriječena humanitarna katastrofa i „spašen obraz Evrope“.
Po njemu, Hrvatska je tada bila ključni faktor stabilnosti, dok je međunarodna zajednica kasnila s reakcijama. Upravo zato smatra da je razočaravajuće što se, tri decenije kasnije, u BiH još uvijek govori o neravnopravnosti naroda i blokadama u političkom sistemu.
Neispunjena obećanja Daytona
Prema Grlić-Radmanu, osnovna svrha mirovnog sporazuma bila je zaustavljanje rata i osiguranje ravnoteže među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Međutim, današnja praksa, kako kaže, pokazuje da Hrvati nisu u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike u institucijama BiH.
On je podsjetio i na obraćanje na parlamentarnom zasjedanju NATO-a u Daytonu, gdje je istaknuo da je „nedostatak političke jednakosti za Hrvate u BiH suprotan duhu i slovu Daytonskog sporazuma“.
Šira politička poruka
Ove riječi dolaze u trenutku kada se sve češće spominju reforme Izbornog zakona BiH i ustavne promjene. Hrvatski zvaničnici redovno insistiraju da se pitanje ravnopravnosti Hrvata mora staviti na dnevni red, ne samo u domaćim institucijama, već i na međunarodnim forumima.
Iako je njegov istup izazvao reakcije, Grlić-Radman naglašava da cilj nije destabilizacija BiH, već postizanje istinskog političkog dogovora u kojem bi svi narodi bili jednako zastupljeni.
Zaključak
Tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, jasno je da su mnogi problemi ostali neriješeni. Grlić-Radmanova izjava podsjeća da se Dayton često posmatra iz različitih uglova – dok je za jedne bio spasonosan, za druge je postao simbol nedovršenog mira i političke neravnopravnosti.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste: da li će domaći i međunarodni akteri konačno pristati na reforme koje bi BiH približile evropskim standardima, ili će Dayton i dalje ostati izvor podjela i nezadovoljstva?
Pročitajte i: Odlične vijesti: “Poslodavci mogu isplatiti radnicima neoporezivu pomoć do 400 KM mjesečno”