Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je da kroz Ormuski moreuz neće proći „ni litra nafte“ dok Teheran drugačije ne odluči. Ova poruka potvrdila je, prema mišljenju brojnih analitičara, da je Iran pronašao jednu od najosjetljivijih tačaka globalne ekonomije.
Sukob Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom od samog početka ima i snažnu energetsku dimenziju. U prvim satima nakon američko-izraelskih udara, iranska Revolucionarna garda emitovala je upozorenja brodovima u Hormuškom moreuzu da prolaz nije dopušten.
Iako nije proglašena formalna blokada, efekat je bio gotovo isti.
Blokada bez mina i raketa
Iran nije koristio mornaricu, mine niti protivbrodske projektile. Umjesto toga, blokada je izvedena uz pomoć relativno jeftine tehnologije – dronova.
Analitičarka Helima Kroft iz investicione banke RBC Capital Markets objasnila je da je mehanizam bio jednostavan. Dovoljno je bilo da se nekoliko dronova pojavi u blizini moreuza.
U takvoj situaciji brodske kompanije i osiguravajuće kuće procijenile su da je prolazak kroz to područje previše rizičan. Kada su osiguravatelji povukli police za brodove u tranzitu, brodari su praktično prestali koristiti rutu.
Kroft je ovu situaciju opisala kao „zatvaranje koje su pokrenuli osiguravatelji“, a ne klasičnu vojnu blokadu.
Najveća energetska kriza u posljednjih 50 godina
Podaci o pomorskom prometu pokazuju dramatičan pad broja brodova koji prolaze kroz moreuz. U normalnim okolnostima kroz njega dnevno prođe oko 138 brodova.
Između 1. i 9. marta prošlo ih je svega 39, a promet je ubrzo gotovo potpuno stao. Jedini tankeri koji su nastavili plovidbu bili su iranski brodovi koji izvoze naftu prema Kini.
Posljedice su se brzo osjetile širom svijeta. Cijena nafte skočila je gotovo na 120 dolara po barelu, prije nego što se stabilizovala na oko 90 dolara.
Analitičari upozoravaju da svijet trenutno svjedoči potencijalno najvećoj energetskoj krizi od naftnog embarga sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Posljedice i na gas i metale
Kriza nije pogodila samo naftu. Globalne isporuke ukapljenog prirodnog plina pale su za oko 20 posto, zbog čega su se azijske ekonomije počele nadmetati s Evropom za dostupne količine.
Pogođene su i brojne druge industrije. Izvoz željezne rude u peletima smanjen je za oko 18 posto, dok je gotovo deset posto globalne proizvodnje aluminija privremeno poremećeno.
Države koje nisu direktno uključene u sukob također osjećaju posljedice. Irak je, na primjer, bio primoran zatvoriti pojedina naftna polja jer bez prolaza kroz moreuz nije imao gdje izvoziti naftu.
Međunarodni odgovor bez presedana
Kao odgovor na krizu, Međunarodna energetska agencija (IEA) objavila je koordinirano oslobađanje čak 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi svojih članica.
To je više nego dvostruko u odnosu na količinu oslobođenu 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini.
Direktor IEA-e Fatih Birol istakao je da je riječ o kolektivnoj akciji bez presedana, ali je naglasio da je ključ stabilizacije tržišta ipak ponovno otvaranje tranzita kroz Ormuski moreuz.
Prema procjenama analitičara, oslobođenih 400 miliona barela odgovara tek dvadesetodnevnom prometu koji u normalnim okolnostima prolazi kroz ovu pomorsku rutu.
Iranska strategija iscrpljivanja
Analitičari smatraju da Iran vodi strategiju takozvanog rata iscrpljivanja.
Iran koristi relativno jeftine dronove, dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici moraju reagovati skupim protivraketnim sistemima kako bi ih presreli.
U isto vrijeme Iran nastavlja izvoziti naftu prema Kini. Prema dostupnim podacima, između kraja februara i sredine marta izvezeno je najmanje 11,7 miliona barela nafte kineskim kupcima.
Ova selektivna blokada pokazuje da Iran ne želi trajno zatvoriti Ormuski moreuz, već ga koristi kao stratešku polugu pritiska.
Američki odgovor
Sjedinjene Američke Države najavile su da će pitanje sigurnosti plovidbe kroz Ormuski moreuz biti jedan od glavnih prioriteta.
Načelnik združenog stožera američke vojske general Dan Kejn izjavio je da Pentagon razmatra različite opcije za ponovno uspostavljanje komercijalnog prometa kroz ovu vitalnu pomorsku rutu.
Predsjednik Donald Tramp upozorio je da će Iran biti pogođen „dvadeset puta jače“ ako nastavi ugrožavati pomorski saobraćaj.
Hoće li te prijetnje biti dovoljne da se promet kroz moreuz normalizuje ili će kriza potrajati, ostaje jedno od ključnih pitanja koje trenutno brine svjetske energetske i političke centre moći.
data-nosnippet>