Slučaj državljanina Bosne i Hercegovine, koji godinama živi u Njemačkoj i prima visoka socijalna davanja, izazvao je burne reakcije u javnosti te potaknuo raspravu o reformi azilantskog sistema.
Prema pisanju Bilda, Huso B. (41), odbijeni tražilac azila, u Njemačkoj boravi već 23 godine. Sa suprugom ima osmero djece, a njegova porodica godišnje prima ukupno oko 87.000 eura socijalne pomoći. Navodno gradske vlasti Kelna godinama nisu pokretale postupak deportacije.
Wüst: Ovaj slučaj pokazuje slabosti sistema
Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst (CDU) ocijenio je da ovaj slučaj jasno ukazuje na manjkavosti njemačkog azilantskog sistema.
„Razumijem bijes građana. Ovaj primjer razotkriva slabosti važećeg azilantskog prava. Osobe kojima je odbijen zahtjev za azil moraju biti brzo vraćene u matične zemlje. Period između odluke i povratka mora biti što kraći“, izjavio je Wüst.
Dodao je kako, prema njegovom mišljenju, nije prihvatljivo da odbijeni ili kriminalni tražioci azila godinama ostaju u Njemačkoj i koriste sistem socijalne sigurnosti.
Prijedlog: Usklađivanje socijalnih davanja u EU
Wüst je predložio da se pokrene ozbiljna rasprava o usklađivanju visine socijalnih davanja za tražioce azila na nivou Evropske unije, kako bi se smanjile razlike među državama članicama.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji već je uvedena posebna kartica za isplatu pomoći, čime se gotovinske isplate svode na minimum s ciljem smanjenja mogućih zloupotreba.
„Njemačka mora nastaviti raditi na unapređenju azilantskog sistema kako bi zaštitu dobili oni kojima je ona zaista potrebna“, poručio je premijer.
Upozorenja na neravnotežu unutar EU
Wüst je i ranije upozoravao na neravnomjernu raspodjelu izbjeglica unutar Evropske unije, ističući da su razlike u socijalnim standardima jedan od ključnih razloga zbog kojih mnogi migranti biraju Njemačku kao krajnju destinaciju.
Prema njegovim riječima, veći iznosi socijalnih davanja u Njemačkoj u odnosu na druge članice EU doprinose toj neravnoteži.